Govoreći za izraelski radio 103FM, Adiri je ocijenio da najnovije konfrontacije s Iranom oblikuju novu realnost na Bliskom istoku i primoravaju Izrael da ponovo preispita granice svoje vojne i diplomatske kampanje.
"Na današnji Iran možete gledati kao na Izrael 8. oktobra. Iran razumije da mora da se sudari s drugima, da izađe i ponovo otkrije granice - u odnosu prema susjedima, prema Izraelu i, naravno, prema Amerikancima", rekao je Adiri.
Prema njegovim riječima, Tehran se nalazi u svojevrsnom procesu "učenja kroz sukob", u kojem pokušava da procijeni koliko daleko može ići bez izazivanja odgovora koji bi za njega bio preskup.
Adiri smatra da Iran namjerno podiže nivo napetosti i pokazuje spremnost na značajno trenje sa regionalnim protivnicima.
"Iran je spreman na veoma ozbiljno trenje. Iranski napad na nuklearni reaktor u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dramatičan je događaj s ogromnim ekonomskim posljedicama", upozorio je on.
Takvi potezi, prema njegovoj ocjeni, ne predstavljaju samo vojnu poruku Izraelu, već i signal državama Zaliva da Tehran želi ponovo uspostaviti regionalna pravila igre pod svojim uslovima.
Posebnu zabrinutost izazivaju incidenti u blizini nuklearnih postrojenja u regionu. Međunarodna agencija za atomsku energiju ranije je upozorila da bi napadi na civilne nuklearne objekte mogli imati ozbiljne humanitarne i ekološke posljedice.
Adiri je naglasio da Iran ne testira samo Izrael, već i Saudijsku Arabiju, Bahrein, Kuvajt i druge zemlje Zaliva.
"Međunarodna agencija za atomsku energiju upozorila je na opasnost od eksplozivnog događaja s nuklearnom štetom u regionu. Iranci ovu igru igraju i sa Saudijskom Arabijom, Bahreinom i Kuvajtom. Za nekoliko mjeseci Iran neće biti ista zemlja kakvu smo poznavali", rekao je Adiri.
Tenzije s Iranom imaju posljedice i po svjetsko tržište energenata. Posebno važna tačka ostaje Ormuski moreuz, kroz koji prolazi značajan dio globalne trgovine naftom i gasom.
Adiri smatra da se globalna ekonomija, barem zasad, djelimično prilagodila novoj realnosti.
"Iran se nalazi u situaciji u kojoj postoji blokada Hormuškog moreuza. Cijene nafte ostale su manje-više na nivou na koji se svjetska ekonomija prilagodila", rekao je on.
Prema njegovim riječima, dok ne bude postignut dogovor, Iran neće dobiti ublažavanje sankcija niti pristup sredstvima koja traži kao dio šireg aranžmana, navodi "Jpost". To, kako kaže, stvara situaciju u kojoj se svjetska ekonomija privremeno navikava na produženu krizu.
Adiri je ukazao i na širi strateški kontekst. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države unaprijed rade na obezbjeđivanju kontrole nad važnim pomorskim pravcima, uključujući Malajski prolaz između Singapura i Indonezije.
Taj morski prolaz jedan je od najvažnijih trgovačkih koridora na svijetu, posebno za transport robe i energenata prema Aziji. Eventualna destabilizacija Ormuza mogla bi povećati značaj alternativnih ruta i dodatno pojačati američko prisustvo u Indo-Pacifiku.
Govoreći o tome kako bi Izrael trebalo da se ponaša u novoj fazi sukoba, Adiri je ocijenio da Tel Aviv mora nastaviti da testira granice djelovanja, uključujući i u odnosima sa Vašingtonom.
Prema njegovom mišljenju, premijer Benjamin Netanjahu pokazao je da je Izrael spreman i na neslaganja sa Amerikancima ako procijeni da je to neophodno za razumijevanje granica aktuelne kampanje.
"Bilo je ispravno da Netanjahu pokaže da je Izrael spreman da uđe u trenje i s Amerikancima kako bi nastavio da uči granice kampanje", rekao je Adiri.
On smatra da je Izrael od početka trebalo da djeluje snažnije, jer su, kako tvrdi, "prozori legitimnosti" za vojne akcije danas uži nego ranije.
Adiri upozorava da je najveći izazov za Izrael činjenica da se suočava s protivnikom koji je spreman da preuzima velike rizike.
"Imamo protivnika koji razumije da je u takmičenju učenja s najboljima i spreman je da preuzme agresivne rizike. Izrael se ne smije plašiti tog trenja i sada ne smije ustuknuti", zaključio je Adiri.
Njegove ocjene dolaze u trenutku kada Bliski istok prolazi kroz jednu od najnestabilnijih faza posljednjih godina. Direktne i indirektne konfrontacije Izraela i Irana, bezbjednosni rizici u Zalivu, pritisak na energetska tržišta i sve aktivnija uloga SAD stvaraju složenu situaciju u kojoj bi svaki novi incident mogao imati posljedice daleko izvan regiona.
