TAKO JE TADIĆ HTIO DA 'JADRAN' PRIPADNE SRBIJI: Otkrio šta mu je odgovorio Vujanović i kakav je prijedlog imala Crna Gora

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić saopćio je za portal RTCG da je 2006. godine od tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića tražio da školski brod „Jadran“ pripadne Srbiji u okviru podjele imovine. Kao razloge naveo je ulaganje porodice Karađorđević u izgradnju broda i tradiciju odavanja počasti srpskim vojnicima stradalim na ostrvu Vido.

Prema njegovim riječima, Vujanović je insistirao na principu teritorijalne podjele imovine, ali je izrazio spremnost da se brod koristi za obilježavanje godišnjica uz isticanje zastava obje države.

Odgovarajući na pitanja ovog portala o dokumentaciji koja se odnosi na stavove crnogorskog državnog vrha iz 2006. godine u vezi s budućim statusom školskog broda „Jadran“, Tadić je iznio detalje razgovora s Vujanovićem, koji je tada bio predsjednik Crne Gore.

„U razgovoru s Filipom Vujanovićem iznio sam zahtjev da brod ‘Jadran’ u okviru podjele imovine pripadne Srbiji jer je porodica Karađorđević bila najveći pojedinačni ulagač u njegovu izgradnju, kao i inicijator tog projekta“, naveo je Tadić.

Kao drugi razlog za takav zahtjev istakao je tradiciju odavanja počasti srpskim vojnicima stradalim na ostrvu Vido, čiji su posmrtni ostaci završili u moru poznatom kao Plava grobnica.

Prema Tadićevim riječima, Vujanović mu je prenio zvanični stav Crne Gore da se podjela imovine treba zasnivati na teritorijalnom principu te da bi ustupanje broda Srbiji dovelo u pitanje primjenu tog načela.

„Što se tiče tradicije polaganja vijenaca srpskim ratnicima, Crna Gora je iskazala spremnost da se brod ‘Jadran’ koristi u takvim prilikama i da se pritom na brodu istaknu zastave obje države“, kazao je Tadić.

Dokument iz juna 2006. godine

U dopisu Kabineta predsjednika Srbije od 14. juna 2006. godine navodi se da je državno rukovodstvo Crne Gore saglasno s tim da školski brod „Jadran“ ostane u sastavu srpske vojske. Dokument se poziva na razgovore Tadića s crnogorskim državnim vrhom održane 27. maja te godine, kada su na čelu države bili Filip Vujanović i premijer Milo Đukanović.

Tadićevo svjedočenje o razgovoru s Vujanovićem otvara pitanje tumačenja tadašnjih stavova o statusu broda i njihove povezanosti s dokumentacijom iz tog perioda.

Hrvatska traži povratak broda

Pitanje statusa „Jadrana“ ponovo je u fokusu javnosti, dvije decenije nakon razgovora na koje se poziva bivši predsjednik Srbije. Hrvatska traži povratak broda, a rješavanje tog pitanja povezuje sa završnicom pristupnih pregovora Crne Gore s Evropskom unijom.

Zagreb je predstavio paket od osam zahtjeva koje smatra važnim za završetak crnogorskog evropskog puta. Među njima je i povratak školskog broda „Jadran“, uz pitanja koja se odnose na ratno naslijeđe, nestale osobe, imovinu i granicu.

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je 1. oktobra da „Jadran“ nije jedina imovina koju Hrvatska potražuje od Crne Gore, navodeći da Zagreb raspolaže dokumentacijom kojom potkrepljuje svoje zahtjeve.

Tako je pitanje školskog broda, pored historijskog i imovinskog značaja, postalo i dio šireg konteksta odnosa Crne Gore i Hrvatske, kao i razgovora o preostalim pitanjima na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.