Čak je zaprijetio "mjerama" protiv ukrajinske vlade ukoliko se ona javno ne izvini, prenosi RTS.
Zelenski je tokom svog govora pred skupštinom Ujedinjenih nacija otkrio da je njegova država predala Republici Koreji dva sjevernokorejska vojnika zarobljena u januaru 2025. tokom borbi u kurskom regionu u Rusiji.
Pomenuti Sjevernokorejci učestvovala su u bici u Kurskoj oblasti na strani ruske vojske i nakon zarobljavanja su bili prebačeni u Kijev, gdje su više od pola godine čekali odluku o svojoj daljoj sudbini.
Prema izvještavanju južnokorejskih medija proteklih mjeseci, oni su izrazili želju da budu prebačeni u Seul i tako praktično postanu prebjezi – ta želja im je ispunjena sredinom prošlog mjeseca.
Zelenski se, dakle, na govornici u Njujorku glasno i jasno dotakao njihovog slučaja i saopštio da su prebačeni u Južnu Koreju, što je, po dogovoru sa državnim vrhom u Seulu, trebalo da ostane tajna kako porodice zaorbljenika koje su još uvijek u Sjevernoj Koreji ne bi pretrpjele kaznu i kako Pjongjang ne bi tražio njihovo izručenje i vršio razne vrste vojnih provokacija kao pritisak za izručenje.
Zelenski je, sudeći po objavama južnokorejskog predsjednika Li Dže Mjuna na društvenim mrežama, tako prekršio svoje obećanje, odnosno, dogovor koji su dva lidera postigli na marginama NATO samita u Ankari u julu ove godine.
Li je izrazio "duboko žaljenje" zbog toga, ali tu nije bio kraj sage o sjevernokorejskim vojnicima i prekršenom obećanju, jer se nakon toga, u proteklih nedjelju dana zaoštrila verbalna bitka između dva državna vrha.
Naime, dok su u Južnoj Koreji političari i analitičari prošle nedjelje pokušavali da odgonetnu razlog zašto je Zelenski odlučio da svojim govorom izloži njihovu zemlju bezbjednosnim iskušenjima i moguće ugrozi živote ljudi na Korejskom poluostrvu, vlasti u Kijevu su negirale da su ikada dale obećanje da dogovor o izručenju ostane u tajnosti.
To je, izgleda, naljutilo južnokorejskog lidera, koji je upravo iznio dužu objavu na društvenoj mreži Iks, u kojoj je detaljno opisao okolnosti dogovora o izručenju.
Kako ističe, upravo je Zelenski, odnosno, ukrajinska strana tražila da izručenje ostane skriveno od javnosti, jer su se plašili da bi mogli izloženi kritikama da vojnici sjevernokorejskog porijekla, kao borci u sastavu ruske armije, treba da budu zamijenjeni za ukrajinske zarobljenike, odnosno, predati Rusiji, a ne Južnoj Koreji.
Južnokorejska strana je to prihvatila zbog zabrinutosti da bi porodice dva zarobljenika u Sjevernoj Koreji mogle da budu izložene odmazdi kao kazna za to što su svojim padom u zarobljeništvo i naročito prebjegom osramotili državu i kao poruka drugim sjevernokorejskim vojnicima na službi u Rusiji.
Takođe, u Seulu je postojala zebnja da bi Sjeverna Koreja mogla da pribjegne vojnim akcijama nižeg inteziteta na granici ili izvrši niz vojnih proba koje bi mogle da posluže bržem usavršavanju njenog oružanog arsenala.
Li je, izvještavaju južnokorejski mediji, u svojoj objavi naveo i da nakon što je južnokorejska strana "učtivo izrazila žaljenje", Kijev demantovao da je takav dogovor uopšte bio postignut.