Analizirajući više od 116.000 snimaka pjeva više od 3.000 različitih vrsta ptica, tim stručnjaka utvrdio je da se čitav ptičiji repertoar svodi na osam akustičkih gradivnih elemenata: tri vrste trilera, tri vrste zvižduka, haotične tonove i harmonije.
Istraživanje, koje je objavljeno u prestižnom naučnom časopisu Science, donosi ključ za razumijevanje jednog od najsofisticiranijih oblika zvučne komunikacije u prirodi.
"Raznolikost ptičijeg pjeva je ogromna. Ako odete u Aziju, Afriku ili Amazoniju, čut ćete potpuno različite pjesme. Međutim, iza te spektakularne raznolikosti krije se iznenađujuća jednostavnost", objasnio je glavni autor istraživanja Quentin Bacquele, doktorant Univerziteta u Saint-Etienne.
Umjetna inteligencija otkrila skrivene obrasce
Iako je raznolikost ptičije pjesme decenijama fascinirala biologe, njeno proučavanje na globalnom nivou bilo je izuzetno teško upravo zbog ogromnog broja varijacija.
Da bi prevazišli taj izazov, naučnici su iskoristili globalnu bazu podataka sa snimcima koje su prikupile hiljade volontera širom svijeta. Uz pomoć umjetne inteligencije (AI), istraživački tim je analizirao promjene i obrasce u strukturama pjesama kroz vrijeme, upoređujući ih međusobno kako bi pronašli šta ih sve povezuje.
Životna sredina diktira stil "komponovanja"
Jedno od najvažnijih otkrića studije jeste da je prirodno okruženje u kojem su ptice evoluirale direktno oblikovalo način na koji one "komponuju" svoje pjesme.
Ptice u gustim tropskim prašumama češće koriste jednostavnije motive, poput ravnih zvižduka. Razlog za to je praktičan - jednostavni tonovi lakše dopiru kroz gustu vegetaciju i probijaju se kroz jaku pozadinsku buku tropske divljine.
U umjerenim šumskim područjima, gdje ptice komuniciraju na kraćim udaljenostima, pjesme su mnogo kompleksnije. Sadrže izuzetno brze trilere i kombinacije koje prenose veliku količinu informacija.
Sintetizirajući ove nalaze, naučnici su istakli da je riječ o evolucijskom kompromisu: izuzetno složena pjesma nosi bogatije poruke, ali se znatno teže prenosi na veće udaljenosti kroz preprekama bogat prostor.
Ljudski utjecaj i ugroženi zvučni pejzaži
Autori studije upozorili su da ljudske aktivnosti i buka u urbanoj sredini narušavaju ovu prirodnu ravnotežu. Bacquele je naglasio da bi ovo otkriće moglo pomoći da shvatimo kako se ptice prilagođavaju novoj, vještački stvorenoj buci.
"Prirodni zvukovi su ključni dio naše povezanosti s prirodom i moramo ih očuvati. Ako pomislite na šumu u blizini svog grada i pjesmu ptica ujutro, morate znati da uništavanjem tog staništa pjesma te ptice više neće biti prilagođena novom okruženju", zaključio je Bacquele, piše BBC.
