Švedska izlazi na izbore: Da li razjedinjena ljevica može spriječiti radikalne desničare da prvi put dođu do vlasti?

Švedska opozicija lijevog centra ima tijesnu prednost u odnosu na vladajući desni blok uoči parlamentarnih izbora, što ukazuje na moguću promjenu vlasti, pokazalo je nekoliko istraživanja javnog mnijenja objavljenih ove sedmice.

Međutim, premijer Ulf Kristersson, koji je tokom četiri godine na funkciji zaostajao u anketama, posljednjih sedmica kampanje smanjuje zaostatak, dok su njegova rivalka Magdalena Andersson i njeni socijaldemokrati izgubili dio podrške.

Pristalice desnog bloka kažu da su njegove politike pomogle u suzbijanju nasilja bandi i dramatičnom smanjenju imigracije te da bi pobjeda predstavljala podršku građana takvom pristupu i njegovom daljem provođenju u narednim godinama.

"Možemo ujediniti stranke, birače i pitanja u zajedničko djelovanje. Zato uspijevamo završiti ono što započnemo", rekao je Kristersson novinarima u parlamentu ove sedmice. On je obećao da će uključiti radikalne desničare iz stranke Švedske demokrate u vladu ako njegov blok pobijedi.

Kritičari, s druge strane, tvrde da takva politika narušava građanske slobode, istovremeno prisiljavajući imigrante da se u većoj mjeri prilagode švedskim kulturnim normama ili napuste zemlju, uz korištenje i poticaja i sankcija.

"Postali smo tvrđe društvo, tiše društvo, ali i siromašnije društvo jer smo imali rast koji je daleko ispod našeg potencijala, dok domaćinstva vide kako njihove plate mogu kupiti sve manje i manje. Naša zemlja je svoju snagu gradila na tome da dijelimo međusobne uspjehe i da ostajemo zajedno kada je teško", rekla je Andersson za Reuters.

Izborni uspjeh Švedskih demokrata pozdravile bi radikalno desničarske stranke u Evropi koje su u usponu, a dodatno ih je ojačala značajna pobjeda antiimigracione Alternative za Njemačku na izborima u jednoj njemačkoj pokrajini ovog mjeseca.

Desničarske stranke već su se dogovorile da će formirati četverostranačku vladu koju bi predvodio Kristersson ako pobijede, dok je Anderssonin put do vlasti mnogo neizvjesniji.

Ishod izbora na kraju bi mogao zavisiti od toga hoće li Liberali preći izborni prag od četiri posto i osvojiti mjesta u parlamentu, čime bi ojačala desnica koju čine Centristi, kršćanski demokrati i Švedski demokrati, kojima je Kristersson početkom ove godine ponudio ulazak u vladu.

Švedski demokrati, koje predvodi dugogodišnji lider Jimmie Åkesson, već četiri godine podržavaju Kristerssonovu manjinsku vladu u parlamentu, čime su izgradili kredibilitet unutar šireg desničarskog bloka.

U međuvremenu, suprotstavljeni blokovi približili su stavove o nekoliko prioriteta birača, uključujući podršku Ukrajini, ponovno naoružavanje vojske i pomoć domaćinstvima pogođenim krizom troškova života.

Iako se opozicioni socijaldemokrati, Zeleni, Lijeva stranka i Centar uglavnom slažu oko potrebe za većim izdvajanjima za socijalnu zaštitu i javnu potrošnju, među njima i dalje postoje podjele o brojnim pitanjima, uključujući imigraciju, gdje Anderssonina stranka zagovara restriktivniji pristup od nekih potencijalnih partnera.

Razilaze se i oko pitanja poput poreza za milijardere i izgradnje novih nuklearnih reaktora, dok Centar odbija podržati vladu u kojoj bi bila Lijeva stranka, što dodatno otežava Andersson formiranje vlade.