Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, kroz cijelu historiju iskopano je oko 216.000 tona zlata. Kada bi se sve to istopilo i izlilo u jednu kocku, ona bi imala stranicu od otprilike 22 metra, koliko i zgrada od sedam spratova.
Zlato je gusto, mnogo gušće nego što se čini.
Jedan kubni metar zlata teži 19,3 tone, otprilike koliko i kamion s prikolicom.
Zbog toga ogromna težina zauzima iznenađujuće malo prostora.
Kada se svih 216.000 tona podijeli s tom gustinom, dobije se nešto više od 11.000 kubnih metara, a to je kocka stranice oko 22 metra.
Koliko je to malo
Ta kocka stala bi na jedno gradsko dvorište.
Oko nje biste prošetali za nekoliko minuta.
Kada bi se to zlato razastrlo po fudbalskom terenu, sloj bi bio debeo oko metar i po.
Ipak, težila bi osam puta više od Kipa slobode.
Gdje je sve to zlato
Zlato se praktično ne troši i gotovo se u cijelosti reciklira, pa je skoro sve ikada iskopano i danas negdje na svijetu.
Blizu polovine nalazi se u nakitu.
Ostatak je u polugama, investicijskim fondovima i trezorima centralnih banaka, pri čemu samo Sjedinjene Države drže preko 8.000 tona.
Zanimljiv podatak za poređenje: procjenjuje se da bi oko 1500. godine sve zlato u Evropi stalo u kocku stranice svega dva metra.
Iskopano je oko 216.000 tona, a procijenjene zalihe koje se još isplati vaditi iznose oko 64.000 tona, što je kocka od petnaestak metara. Dakle, oko tri četvrtine svega je već izvađeno.
Šta je ostalo u zemlji
Procjene Geološkog zavoda Sjedinjenih Država govore o oko 64.000 tona koje se još isplati vaditi.
To je kocka stranice oko petnaest metara, dakle znatno manja od one prve.
Jedno nalazište, Vitvatersrand u Južnoj Africi, otkriveno 1886, dalo je između 40 i 50 posto svega zlata ikada iskopanog, što pokazuje koliko je ta sirovina neravnomjerno raspoređena.
Zlata ima i u morskoj vodi, ali u tako sitnim tragovima da ga niko ne uspijeva izvaditi po cijeni manjoj od onoga što bi dobio. Zbog svega toga zlato i drži vrijednost. Ne zato što je lijepo, nego zato što ga jednostavno nema mnogo.
