Zloupotreba bolovanja u Republici Srpskoj konstantno se povećava. Tokom ove godine, prosječno na mjesečnom nivou više od 6.000 radnika je na bolovanju.
Učestaliji su i zahtjevi poslodavaca za kontrolom. Tako je prošle godine obavljeno 500 vanrednih kontrola odobravanja privremene spriječenosti za rad, gdje su u 105 slučajeva utvrđene nepravilnosti.
Sve su češća lažna bolovanja koja poslodavce, ali i privredni sektor mogu koštati nekoliko hiljada maraka godišnje po radniku.
Postavlja se pitanje gdje je granica između prava radnika i zloupotrebe zdravstvenog sistema. Jedno je sigurno – cijenu lažnog bolovanja svi plaćaju.
– Fond zdravstvenog osiguranja ne provjerava da li je neko bolestan nego da li su papiri uredni. Evidentno je da to svi znaju i da se to zloupotrebljava. Postoje zloupotrebe u vidu dva, tri do pet dana kada nekom zafali – ‘boli me glava’, ‘boli me ovo ili ono’ i to ne može niko kontrolisati – kaže privrednik Saša Trivić, navodi RTRS.
Porodični ljekar može propisati bolovanje do 30 dana, a pacijent je dužan da se redovno javlja na kontrole. Nažalost, mnogi izbjegavaju redovne kontrole, pozive i apele ljekara porodične medicine.
– Ako imamo pacijenta koji na primjer ima bol u kičmi i propisana mu je određena terapija, rečeno da se javi za tri do sedam dana, a on se ne javi 20 dana, u programu postoji rubrika gdje svaki doktor prati bolovanja koja je otvorio i ukoliko nam se pacijent ne javi, mi smo u obavezi da to bolovanje zatvorimo – pojašnjava specijalista porodične medicine Brankica Marković.
Mišljenje specijaliste
Za duža bolovanja ili određene dijagnoze, ljekar porodične medicine mora zatražiti mišljenje specijaliste ili pacijenta uputiti na prvostepenu komisiju.
– Prvih 30 dana bolovanja vodi porodični doktor u zavisnosti od dijagnoze, od vrste povrede, od zdravstvenog stanja pacijenta. Onda dolazi na prvostepenu komisiju za ocjenu radne sposobnosti. Donosi svoju medicinsku dokumentaciju. Dolazi lično, vršimo fizikalni pregled medicinske dokumentacije i na osnovu svega toga dajemo ocjenu da li produžiti još jedan mjesec ili zaključiti bolovanje unutar tih mjesec dana. Pacijenti imaju pravo žalbe na našu odluku drugostepenom organu Fondu zdravstvenog osiguranja u roku od tri dana – navodi Vladimir Šormaz iz Zavoda za medicinu rada i sporta Republike Srpske.
Sve češći zahtjevi za vanredne ocjene
Zbog zloupotreba bolovanja poslodavci sve češće traže vanrednu ocjenu bolovanja i vanredne kontrole.
– U posljednjih godinu, dvije dana sve su češći zahtjevi poslodavaca za vanrednu ocjenu privremene spriječenosti za rad radnika, gdje smo mi u obavezi da se na svaki njihov zahtjev organizujemo, provjerimo pacijenta i damo ocjenu radne sposobnosti – dodaje Šormaz.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja, na koji poslodavci upiru prstom, na naše upite odgovorili su saopštenjem. Ponovili su poznate procedure u njihovom radu, ali nisu odgovorili ko čini prvostepenu i drugostepenu ljekarsku komisiju, na koji način se formira i kako je moguće da ima toliko lažnih bolovanja.
Kroz razgovor sa zdravstvenim stručnjacima RTRS je dobio informacije da radnici koji su na “lažnom ” često, veoma jednostavno, nabave svu potrebnu dokumentaciju za “pravdanje” odsustva na poslu i to od doktora specijalista, a za to vrijeme obavljaju druge poslove.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.
