Banana koja se prodaje u Evropi zove se Cavendish i čini više od 95 posto svjetske trgovine bananama. Nema sjemenki i ne razmnožava se sjemenom nego izdancima, pa je svaka biljka genetski identična kopija prethodne. To je i njena najveća slabost.
Kad se pojavi bolest na koju jedna biljka nije otporna, nije otporna nijedna.
Nema genetske razlike koja bi neku od njih spasila.
Sorta prije ove
Do pedesetih godina prošlog vijeka u svijetu se prodavala druga sorta, Gros Michel.
Bila je krupnija, slađa i bolje je podnosila transport.
Onda se u plantažama Srednje i Južne Amerike pojavila gljivica Fusarium oxysporum, soj koji se zove Race 1. Bolest je dobila ime panamska bolest i nosi ga do danas.
Plantaže su se sušile jedna za drugom. Industrija je preživjela samo zato što je postojala Cavendish, sorta koja se tada uzgajala u malim količinama i koja je bila otporna na taj soj.
Gros Michel nije izumro do kraja, ali je nestao iz svjetske trgovine.
Ostao je jedan trag koji svi znaju. Vještačka aroma banane, ona iz bombona i sirupa, napravljena je prema Gros Michelu, pa zato miriše jače i drugačije od banane koju danas jedemo.
Soj protiv kojeg nema ničega
Krajem prošlog vijeka u jugoistočnoj Aziji pojavio se novi soj iste gljivice, Tropical Race 4.
Na njega Cavendish nije otporan.
Gljivica ulazi kroz korijen i zatvara provodne sudove biljke, pa se ona osuši. U zemljištu ostaje živa desetljećima, prenosi se blatom na obući, alatu i gumama, a lijeka ni tretmana nema.
Prema kompaniji Bayer, koja učestvuje u međunarodnoj grupi za borbu protiv TR4, bolest se ne može zaustaviti postojećim sredstvima.
Gdje je stigla
Prvo Azija, pa Bliski istok, pa Afrika i Australija.
U Kolumbiju je stigla 2019. godine, što je bio prvi slučaj u Latinskoj Americi, odakle dolazi najveći dio banana za izvoz.
Do sada je zabilježena u najmanje 21 zemlji koja proizvodi banane. Prema procjenama koje navodi Forbes, ugroženo je oko 80 posto svjetske proizvodnje.
Cavendish čini više od 95 posto svjetske trgovine bananama, sve biljke su klonovi jedne, a gljivica TR4 protiv koje nema lijeka stigla je u najmanje 21 zemlju i u Latinsku Ameriku 2019. Isto se dogodilo i prethodnoj sorti pedesetih godina.
Šta se pokušava
U časopisu Nature Communications objavljen je rezultat trogodišnjeg terenskog ogleda u Australiji, u kojem su banane s ugrađenim genom otpornosti ostale zdrave.
Ta sorta, nazvana QCAV-4, odobrena je u Australiji, a ogledi se šire i na druge zemlje.
Problem je što se zamjena mora saditi u zemljište u kojem spore već postoje, i mora izdržati desetljećima protiv gljivice koja se mijenja.
Struka upozorava i da rješenje ne mijenja ono što je uzrok. Ako se jedan klon zamijeni drugim klonom, počinje odbrojavanje do bolesti koja će savladati i taj.
Banana u prodavnici izgleda kao proizvod prirode. Bliža je proizvodu industrije: odabrana zbog transporta, dozrijeva u komorama i posađena je kao jedna jedina biljka razvučena preko šest kontinenata.
