Bosna i Hercegovina godinama je među zemljama čiji građani žive pod snažnim političkim, ekonomskim i društvenim pritiscima. Neprestane političke krize, nesigurnost, rast troškova života i negativne vijesti ostavljaju posljedice i na mentalno zdravlje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), anksioznost i depresija među najčešćim su psihičkim poremećajima u svijetu, dok je nakon pandemije Covida zabilježen značajan porast njihovog broja.
Stručnjaci upozoravaju da dugotrajna izloženost stresu povećava rizik od psiholoških poteškoća, posebno u sredinama u kojima ljudi imaju osjećaj da ne mogu utjecati na vlastitu budućnost.
Lični izbor
Psihologinja i psihoterapeutkinja Đana Lončarica ističe da je nemoguće odvojiti čovjeka od okruženja u kojem živi.
- Socijalna, politička, a posebno ekonomska situacija utječu na psihološku dobrobit građana. Gotovo svako će tokom života barem jednom imati potrebu za psihološkom pomoći, a to je jednako normalno kao odlazak internisti ili kardiologu - kaže Lončarica za „Dnevni avaz“.
Dodaje da stalne političke tenzije, govor mržnje o sukobima i osjećaj nesigurnosti stvaraju stres, i svjesno i nesvjesno.
- Moramo se boriti za izbor. A to, naprimjer, znači da se moramo okruživati ljudima koji nam gode, gode našem mozgu, ali i duši. Zatim, možemo raditi stvari koje volimo, koje nas ispunjavaju. Treba pokušati razumijeti same sebe, šta osjećamo, šta želimo, a kada to znamo, onda je puno jednostavnije postaviti ciljeve i ići u tom smjeru. Kada bolje razumijemo vlastite emocije i potrebe, lakše se nosimo i s vanjskim pritiscima – ističe psihologinja.
Lončarica: Bar jednom će trebati psihološka pomoć. Facebook
Bez stigme
Mentalno zdravlje ne može biti isključivo odgovornost pojedinca. Lončarica smatra da država mora omogućiti dostupniju psihološku i psihoterapijsku pomoć jer je mnogima preskupa. Osim psihologa i psihoterapeuta, građanima bi trebali biti dostupniji psihijatri i socijalni radnici kroz javni zdravstveni sistem.
Jednako važna je i borba protiv stigme. Iako se posljednjih godina sve više ljudi odlučuje potražiti stručnu pomoć, posebno u većim gradovima, u manjim sredinama odlazak psihologu i dalje se često doživljava kao znak slabosti. Naprimjer, psiholozi iz Mostara kažu da im masovno dolaze klijenti iz zapadne Hercegovine, a u Istočnom Sarajevu iz Sokoca i Han Pijeska, iz razloga „da ih komšiluk ne vidi“. Upravo zbog toga stručnjaci naglašavaju da je edukacija javnosti jedan od ključnih koraka ka zdravijem društvu.
Kako upozorava WHO, briga o mentalnom zdravlju nije luksuz, već sastavni dio općeg zdravlja. Traženje pomoći nije poraz, nego odgovoran način da sačuvamo sebe i ljude oko sebe.
