Računi stižu svakog mjeseca, pogledamo iznos na dnu, ponekad ga uporedimo s prethodnim mjesecom, platimo i odložimo. Ali koliko građana zapravo detaljno pogleda šta plaća?
Kada platimo 60 KM za električnu energiju, ne plaćamo samo struju koju smo potrošili. Kada platimo račun za vodu, ne plaćamo samo kubike vode koji su prošli kroz vodomjer. Ni račun za centralno grijanje nije jednostavno cijena "toplih radijatora", piše Faktor.
Iza konačnog iznosa krije se niz stavki, od mrežarine i naknade za obnovljive izvore energije do odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda, fiksnih dijelova cijene i PDV-a.
Na primjeru Sarajeva - šta građani zapravo plaćaju kroz tri računa koja svakog mjeseca značajno opterećuju kućni budžet?
Struja: Ne plaćamo samo kilovate
Kada kažemo račun za struju, logično je pretpostaviti da najveći dio računa predstavlja električna energija koju smo zaista potrošili. Međutim, Elektroprivreda BiH objašnjava da ukupna cijena koju plaćaju kupci treba pokriti tri osnovne grupe troškova: nabavku električne energije, mrežarinu i naknadu za obnovljive izvore energije.
Koliko ćemo je platiti zavisi od količine potrošenih kilovatsati, tarifne grupe i važećih tarifnih stavova. Ali tu račun ne završava.
Šta je mrežarina
Dio novca odlazi na korištenje elektroenergetske mreže. Najjednostavnije rečeno: nije dovoljno proizvesti struju. Nju treba prenijeti i distribuirati do utičnice u stanu ili kući. Zbog toga račun obuhvata i troškove korištenja mreže.
Mrežarina pokriva troškove distributivne mreže i funkcionisanja sistema kojim električna energija stiže do krajnjih kupaca. Zato dvije stvari koje građani često poistovjećuju zapravo nisu isto: cijena električne energije i konačna cijena koju kupac plaća za njenu isporuku.
Obnovljivi izvore energije
Na računima se nalazi i stavka koja nekim građanima vjerovatno nije potpuno jasna, a ona je naknada za obnovljive izvore energije. Nju plaćaju krajnji kupci električne energije u Federaciji BiH, a snabdjevač je dužan iskazati je kao posebnu stavku na računu. Naknada se obračunava prema potrošnji električne energije.
Prema objašnjenju Elektroprivrede BiH, sredstva prikupljena na ovaj način idu Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.
Iz tog novca se, između ostalog, finansiraju podsticaji proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, rad Operatora i drugi troškovi povezani s ovim sistemom. Dakle, čak i domaćinstvo koje nema solarne panele na krovu kroz svoj račun učestvuje u sistemu finansiranja obnovljivih izvora energije.
Na obračunate stavke dolazi i PDV. Zato iznos računa za električnu energiju nije jednostavna računica: broj potrošenih kilovatsati puta cijena struje.
Konačan račun obuhvata i druge troškove elektroenergetskog sistema.
Voda: Plaćamo čak i kada ne trošimo
Još zanimljiviji je račun za vodu u Kantonu Sarajevo. Nakon izmjene cijena 2025. godine način obračuna postao je posebno aktuelan.
KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo navodi da se cijena usluga snabdijevanja pitkom vodom, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda sastoji od dva osnovna dijela. Jedan je varijabilni i zavisi od potrošenih kubnih metara vode. Drugi je fiksni.
A fiksni dio plaća se svakog mjeseca, bez obzira na količinu potrošene vode. To znači da čak i ako je stan određeni period prazan i potrošnja vode praktično ne postoji, određeni trošak i dalje ostaje.
Nije svaki kubik vode isti
Od jula 2025. godine u Kantonu Sarajevo primjenjuje se korigovani cjenovnik. Za najveći broj domaćinstava, odnosno potrošnju između pet i 30 kubnih metara, Vlada KS je tada utvrdila cijenu usluge od 1,66 KM po kubnom metru, dok je fiksni dio cijene povećan sa dvije na 3,26 KM.
Ali ni tu nije kraj priče.
Račun Vodovoda ne odnosi se samo na vodu koja izlazi iz česme. Plaćaju se usluge snabdijevanja pitkom vodom, ali i odvođenje otpadnih voda i njihovo prečišćavanje.
Tu su i posebne vodne naknade.
I na vodne naknade ide PDV
Upravo je PDV na posebne vodne naknade tokom 2025. izazvao određene nedoumice među potrošačima.
