Početak pune primjene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) od 1. januara 2026. godine donosi nove finansijske i administrativne obaveze za izvoznike iz Bosne i Hercegovine na tržište Evropske unije, zbog čega je od ključne važnosti da kompanije na vrijeme uspostave sisteme monitoringa, izvještavanja i verifikacije emisija ugljen-dioksida.
Poručeno je to danas u Sarajevu na stručnom događaju koji je organizirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, putem Centra za odgovorno poslovanje BiH, s ciljem praktične podrške domaćim kompanijama u prilagođavanju novim pravilima održivog poslovanja i zahtjevima evropskog tržišta.
Potpredsjednik VTKBiH Zdravko Marinković istaknuo je da Komora posebnu pažnju posvećuje odgovornom poslovanju, imajući u vidu da BiH više od 70 posto robe izvozi na tržište Evropske unije.
"Evropsko tržište je jako zahtjevno, dinamično i sklono brzim, nekada i nepredvidivim promjenama, koje moramo savladati ukoliko želimo, a moramo, opstati na tom tržištu. To je naše tržište na kojem se po svaku cijenu moramo zadržati", kazao je Marinković.
Dodao je da odgovorno poslovanje podrazumijeva prilagođavanje kompanija zelenoj agendi, cirkularnoj ekonomiji, održivom poslovanju i sve prisutnijim zahtjevima CBAM-a.
Upravo zbog toga, kako je naveo, Komora je u saradnji s Evropskom unijom, Vladom SR Njemačke i GIZ-om uspostavila Centar za odgovorno poslovanje BiH kao jedinstvenu platformu podrške domaćim kompanijama.
"Centar omogućava kompanijama da na jednom mjestu dođu do svih relevantnih informacija, koriste vodiče i upoznaju se s mogućnostima rješavanja problema kako bi ostale prisutne na evropskom tržištu. Sve što se radi, radi se s ciljem očuvanja naših kompanija na tržištu EU i povećanja njihove konkurentnosti", naglasio je Marinković.
Govoreći o CBAM-u, pojasnio je da je riječ o mehanizmu koji je EU uvela kako bi izjednačila uslove poslovanja evropskih proizvođača s proizvođačima iz trećih zemalja te spriječila izmještanje proizvodnje iz EU.
Kao važne korake naveo je donošenje propisa koji se odnose na električnu energiju, kao i uspostavljanje sistema oporezivanja ugljen-dioksida koji bi bio ekvivalentan sistemu EU.
"U toj situaciji sredstva koja bi naše kompanije posredno plaćale kupcima u EU ostajala bi u BiH i mogla bi biti korištena za dalje ozelenjavanje naše ekonomije", rekao je Marinković.
Pojasnio je da će kompanije iz BiH i dalje prodavati robu kupcima u EU, ali će kupci u Evropskoj uniji biti obavezni kupovati CBAM certifikate za emisije ugljen-dioksida.
Konsultant Centra za odgovorno poslovanje BiH Adem Bureković naglasio je da sama dekarbonizacija i povećanje energetske i resursne efikasnosti neće nužno značiti uspješno prilagođavanje CBAM-u, ukoliko kompanije ne budu imale adekvatnu dokumentaciju i verificirane izvještaje.
"Da bi kompanija iz BiH prijavila stvarne vrijednosti emisija, mora pripremiti CBAM izvještaj i izvršiti verifikaciju stvarnih vrijednosti emisija ugljen-dioksida ugrađenih u proizvode", kazao je Bureković.
Dodao je da se od kompanija očekuje priprema plana monitoringa, pregleda relevantnih parametara, blok-šema, dijagrama i druge dokumentacije potrebne za verifikaciju CBAM izvještaja.
To je, kako je naglasio, jedini način da kompanije prijave stvarne emisije, koje su u mnogim slučajevima znatno niže od zadanih vrijednosti Evropske komisije.
Bureković je istaknuo da značajan dio bh. kompanija, posebno malih i srednjih preduzeća u metaloprerađivačkom i aluminijskom sektoru, ne mora nužno imati visoke troškove za CBAM certifikate ukoliko ima povoljan lanac snabdijevanja i verificirane podatke.
Predstavnik kompanije KS Tueren d.o.o. Široki Brijeg Mario Zovko kazao je da CBAM donosi dodatne troškove i izazove za bh. privredu, ali da istovremeno predstavlja priliku da domaće kompanije naprave nužne promjene koje će im omogućiti veću konkurentnost i održivost na evropskom tržištu.
"Ovo je jedinstvena prilika za bh. ekonomiju da napravi promjene koje će donijeti konkurentnost i održivost na evropskom tržištu. To je prilika koja se ne treba propustiti", rekao je Zovko.
Dodao je da proizvodi njegove kompanije potpadaju pod CBAM regulativu, zbog čega moraju u potpunosti primijeniti mehanizam, voditi računa o izračunima i znati koliki će trošak imati njihovi sadašnji i potencijalni kupci u Evropskoj uniji.
Centar za odgovorno poslovanje BiH do sada je kroz različite aktivnosti podržao skoro 150 kompanija iz različitih sektora privrede iz cijele Bosne i Hercegovine.
