Stručnjaci ukazuju na najveće zablude kupača: Crni vikend na rijekama otvorio ključna pitanja bezbjednosti

Dva dječaka, stara 11 i 12 godina, izgubila su život na Južnoj Moravi kod Stalaća, dok je treća žrtva četrnaestogodišnja djevojčica koja se utopila u Velikoj Moravi kod Velike Plane.

Ove nesreće ponovo su otvorile pitanje bezbjednosti na vodi i značaja preventivnih mjera tokom ljetnje sezone.

Upozoravajući na to da se većina tragedija na rekama i jezerima može sprečiti odgovornim ponašanjem i poštovanjem bezbednosnih pravila, sagovornici Euronews Srbija saglasni su da je prevencija najvažniji alat u borbi protiv utapanja, posebno među djecom i mladima.

Predstavnik Udruženja spasilaca Srbije Dragan Kerkez ocijenio je da je riječ o nastavku zabrinjavajućeg niza nesreća na vodi i upozorio da edukacije i upozorenja nikada nije dovoljno.

– Nikad nije dovoljno opreza. Uvijek treba više edukacije, mnogo više nego što se u ovom momentu sprovodi. Dođete u situaciju da u jednom danu izgubimo tri mlada života koja su budućnost ove zemlje i države – rekao je Kerkez.

On je naglasio da se veliki broj nesreća događa na neuređenim kupalištima, odnosno takozvanim divljim plažama, gdje ne postoje spasilačke službe niti druga bezbjednosna infrastruktura.

– Kupajte se na mjestima na kojima ne treba da se kupate. To što neko kaže da se na tom mjestu kupa godinama nije garancija da se nešto neće desiti. Rijeka tokom jedne noći može ozbiljno da promijeni konfiguraciju terena, dubinu, strujanja i prepreke ispod površine. Svi oni imaju jednu istu rečenicu: ‘Ja ovdje 100 godina plivam, bavim se, pecam, poznajem svaki kamen, poznajem svaku travku ovdje’. Praktično ne postoji mjesto gdje možemo da kažemo: ‘Ovdje možete skakati’. Ne možete na rijekama nigdje da skačete jer ne znate šta se nalazi ispod – upozorio je Kerkez.

Saradnik za pripreme za nesreće i djelovanje u nesrećama spasilaštva na vodi i planinama pri Crvenom krstu Srbije, Ivan Jovanović istakao je da se slični incidenti ponavljaju gotovo svake godine na početku ljetnje sezone.

– Početak je ljeta, dolaze vreli dani. Ljudi traže način da se rashlade i posjećuju rijeke, jezera i kupališta koja još nisu otvorena ili na kojima nema spasilaca. Nažalost, svake godine događa se isti scenario – rekao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, građani često potcjenjuju opasnosti koje voda nosi, posebno na gdje postoje virovi, jaka strujanja i prepreke koje nisu vidljive sa obale.

– Nisu svjesni svih rizika koje voda nosi. Postoje mjesta gdje voda može da vas povuče pod neki predmet ili da vas zadrži vir. Takođe, nakon naglog ulaska u hladnu vodu može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema i fatalnih ishoda – naveo je Jovanović.

Govoreći o spasavanju osoba koje se dave, sagovornici su upozorili da nestručni pokušaji pomoći mogu dovesti do novih žrtava.

– Nisu svjesni rizika koje voda nosi. Postoji specifično strujanje vode. Vrlo često se događa da jedan krene da pomaže drugome, a onda obojica nastradaju. Zato je važno što prije pozvati nadležne službe i, ukoliko je moguće, koristiti predmet koji pluta kako bi se osoba izvukla iz vode – rekao je Jovanović.

“Dešava se tiho, bez glasa” – zablude oko utapanja 

Kerkez je ukazao i na jednu od najčešćih zabluda o utapanju. Naglašava da vodu ne treba shvatati olako, jer kako kažu ulazak u vodu nosi sa sobom i određeni rizik.

– Utapanje se najčešće dešava tiho. Ljudi očekuju da neko viče i doziva pomoć, ali u najvećem broju slučajeva to nije tako. Zato su pažnja i prevencija od presudnog značaja. Spasioci djeluju preventivno, kada se desi utapanje. Zato često govorim, prevencija je ključna – istakao je on.

Poseban apel upućen je mladima i maturantima, koji se ovih dana okupljaju na proslavama završetka školske godine.

– Molim roditelje da ozbiljno razgovaraju sa svojom djecom. Zaboravite dokazivanja, kupanje na neobezbijeđenim mjestima i ulazak u vodu nakon proslava. Nema ko da vam pritekne u pomoć kada se problem dogodi – poručio je Kerkez.

Jovanović je podsetio i na podatke Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima se godišnje u svijetu utopi oko 250.000 ljudi, pri čemu su mladi mlađi od 24 godine među najugroženijim grupama.

– Jedan od glavnih uzroka utapanja jeste upotreba alkohola. Zato takođe apelujemo na građane da izbegavaju konzumaciju alkohola prije ulaska u vodu i da se kupaju isključivo na uređenim i obezbijeđenim kupalištima – zaključio je Jovanović.