Stručnjaci i udruge traže hitne mjere zaštite okoliša u HBŽ-u
Udruga Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, u partnerstvu s Centrom za životnu sredinu, češkom organizacijom Arnika i Centrom dr. Stjepan Bolkay, organizirala je okrugli stol u sklopu projekta "Dragulji prirode BiH" u Tomislavgradu s ciljem uspostave konstruktivnog dijaloga između nadležnih institucija i javnosti s područja Hercegbosanske županije (HBŽ) o mogućnostima zaštite visoko vrijednih prirodnih područja u ovoj županiji.
Redovita profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu Lada Lukić Bilela govorila je o važnosti očuvanja speleološkog mikrobioma te je kroz praktične primjere objasnila povezanost i utjecaj mikrobioma podzemlja na zdravlje i opstanak ljudske vrste.
"Danas više nitko ne govori o zdravlju čovjeka. Znanstvena zajednica već je odavno usvojila pojam 'one health – jedno zdravlje', a to uključuje zdravlje čovjeka i zdravlje ekosustava koji ga okružuje; nema zdravlja čovjeka bez zdravog ekosustava", kazala je Lukić-Bilela.
Josip Marković iz Speleološke udruge "Mijatovi dvori" kroz je prezentaciju o vrijednosti planine Grabovica iznio argumente zašto ova planina treba biti proglašena geoparkom.
Predstavnici udruga "Očuvajmo duvanjski kraj", Dinarica, "Očuvajmo naš kraj", "Spasimo vode Mandeka", "Attivo" Kupres, Mladi Buškog blata i Zavičajnoga društva "Zavelim" podijelili su iskustva i poteškoće s kojima se suočavaju u zaštiti prirode.
Predstavnica Federalnog ministarstva okoliša i turizma Zineta Mujaković objasnila je procedure za stavljanje određenih područja pod zaštitu te je istaknula spremnost Ministarstva da pomogne i stručnim savjetima i financijskim potporama za izradu elaborata.
Među zaključcima okruglog stola istaknuta je potreba izrade kumulativne studije utjecaja na okoliš.
Udruge će uputiti zahtjev Vladi HBŽ-a ispuniti svoju zakonsku obvezu i pokrene izradu kumulativne studije utjecaja na okoliš za već postojeća i planirana energetska postrojenja.
Sudionici okruglog stola zahtijevaju hitan moratorij na sve energetske projekte u HBŽ-u dok se ne izradi detaljna analiza prirodnih resursa, uključujući hidrološke i hidrogeološke studije, ne identificiraju prioritetna područja zaštite te ne utvrde jasne mjere očuvanja bioraznolikosti i održivog razvoja, uz puno sudjelovanje javnosti i lokalne zajednice.
Općine Tomislavgrad, Livno i Kupres trebaju odmah pokrenuti postupak izrade elaborata za zaštitu izvorišta pitke vode, kao i za planirana buduća izvorišta te za pretpostavljena vodozaštitna područja, kako su navedena u Prostornom planu i nacrtima prostornih planova.
Budući da izrada elaborata za zaštitu izvorišta zahtijeva dosta vremena, u suradnji s Federalnim ministarstvom okoliša pokrenut će se inicijativa za privremenu zaštitu izvora i vodocrpilišta, kao i za planirana buduća izvorišta te pretpostavljena vodozaštitna područja na područjima Kupresa, Šujice, Tomislavgrada i Livna, kroz Agenciju za vode Jadranskog sliva.
Udruge će uputiti zahtjev Vladi HBŽ-a za izmjene prostornog plana kojima bi se s područja planine Grabovica uklonila koncesija za vjetropark koji ugrožava lokacije identificirane projektom zaštite Natura 2000.
Udruge će županijskoj Vladi uputiti prijedlog područje planine Grabovica uvrstiti u prostorni plan kao lokaciju za geopark, s razinom zaštite 3.
"Cilj ovog skupa bio je otvoriti dijalog s predstavnicima institucija HBŽ-a o zaštiti važnih lokaliteta na prostoru županije i vjerujemo da je taj cilj postignut", kazala je Nina Kreševljaković iz Aarhus centra u BiH.
Mujaković je istaknula kako su institucije, posebice FMOIT, izrazile spremnost doprinijeti tom procesu te je sada javnosti jasnije kako i na koji način vrijedne lokacije mogu biti zaštićene.
Organizacije će, zajedno s lokalnom zajednicom, nastaviti raditi na pripremi inicijativa i jačanju institucionalnog dijaloga kako bi se unaprijedila zaštita prirodnih dragulja HBŽ-a.