U STRAHU SU VELIKE OČI: Čovićev HDZ godinama bira 'svoje' Srbe, dok drugima drži lekcije o legitimitetu, a sada strepe za fotelje......

Na predstojećim Općim izborima osim što će po prvi put biti primjenjene nove izborne tehnologije, po prvi put će biti primjenjena i izborna pravila koja je nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj noći 2022. godine. S obzirom da i dalje presuda Ustavnog suda u predmetu "Ljubić" nije provedena, za Čovićev HDZ je posebno važan izbor zastupnika u kantonalne skupštine koji će potom posredno izabrati izaslanike u Dom naroda Parlamenta Federacije.

-Izaslanici u federalnom i državnom Domu naroda biraju se neizravnim putem. No, građani će na općim izborima učiniti prvi korak u ukupnoj proceduri njihovog izbora. Oni će u svakoj od 10 županijskih skupština izabrati zastupnike koji će potom izabrati izvršnu vlast u svakoj od županija. Međutim, isti ti zastupnici imaju i ulogu izbora izaslanika u klubove u Domu naroda Parlamenta Federacije. A način izbora je takav da se iz svake županije bira najmanje jedan član svakog od četiri kluba, ako je kao takav po pratećem nacionalnom izjašanjavanju izabran u županijsku skupštinu. Naposlijetku, klubovi Bošnjaka i Hrvata će delegirati po pet izaslanika u klubove Bošnjaka i Hrvata u državnom Domu naroda. Nakon Schmidtovih amandmana, ovaj izbor je još od većeg značaja, navodi se u prilogu RTVHB, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.

"Najvažnije da se poštuje ono što mi inzistiramo, a to je legitimno predstavljanje. Međutim, mi u ovom trenutku ne znamo kako su se pojedini kandidati na listama za županijske skupštine izjasnili i tu mislim na većinske bošnjačke županije. Po Ustavu, svaka od županija/kantona će dati najmanje po jednoga u svaki klub i tu imamo jedan paradoks gdje presuda "Ljubić" ne može biti implementirana i ispoštovana dokle god Goražde daje jednog izaslanika u Klub Hrvata i recimo Posavina s desetinama tisuća Hrvata daje također jednoga", kazao je glavni tajnik HNS-a BiH Josip Merdžo.

-Osim što i dalje postoji mogućnost bošnjačkog izbora pet do šest izaslanika u Klubu Hrvata, nepravedan izbor ogleda se i u izboru izaslanika u klubu Srba koje većinski biraju Bošnjaci te u klubu Ostalih koje Bošnjaci biraju u potpunosti. Važnost izaslanika u Domu naroda je i ta što oni nominiraju i listu predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, sukladno načelu konstitutivnosti naroda, a potvrđuju je oba doma federalnog parlamenta. A predsjednik i dva potpredsjednika konsenzusom donose odluku o izboru premijera i cijele Vlade Federacije, koju opet potvrđuju oba doma, osim u jednom slučaju, navodi se u prilogu Čovićeve televizije.

"Ukoliko nije moguće postići konsenzus između predsjednika Federacije i dva potpredsjednika, isključivo uz volju predsjednika i jednog potpredsjednika bude dan mandat za sastav Vlade. U tom slučaju može se spriječiti preglasavanje jednog od konstitutivnih naroda isključivo sa 14 izaslanika. Tako da bilo sigurnije da stranke za koje glasuju Hrvati, tj. one koje su sklone otpisati tu mogućnost i da smatraju nemoguće glasanje s onim praktično 'nehrvatskim' izaslanicima u Klubu Hrvata, da oni imaju barem 13, a ako je moguće i 14 izaslanika", naveo je Milan Sitarski, beogradski analitičar blizak Draganu Čoviću.

„Ponukani iskustvima Vlade Platforme i još ranije Vlade Alijanse hrvatski predstavnici moraju biti na oprezu u slučaju novog pokušaja izigravanja većinske hrvatske volje, iako je ta mogućnost sada dosta smanjena. No, u političkom sustavu BiH i dalje je jedan od najvećih problema lažno nacionalno izjašnjavanje koje mnogi kandidati zlorabe zbog ostvarivanja vlastite političke koristi ili pogodovanja probošnjačkoj politici.

U svakom novom izbornom ciklusu se može kandidat ili bilo tko izjasniti kako god želi što nije dobro i korektno. Vi u biti tada imata činjenicu da izjašnjenog takvog kandidata pripadnici neke druge zajednice biraju umjesto da zajednica zaista izabere onoga koga ona želi. Tu treba imati u vidu na neki način i presude Europskog suda za ljudska prava. Svakome treba biti omogućeno da se kandidira, ali koga će predstavljati to prvenstveno mora biti volja zajednice", ističe Merdžo.

"Primjeniti rješenja koja postoje u Sjevernoj Irskoj ili u Južnom Tirolu ili u još nekim dijelovima tako da kažem, razvijenih zapadnih demokracija i da se to mijenjanje nacionalne pripadnosti, odnosno politički efekti tog nacionalnog izjašnjavanja novog, kad se netko izjašanjava pripadnikom druge nacije u odnosu na onu kojoj je do tada pripadao da se politički efekti toga mogu primjenjivati ne samo tek na idućim izborima, nego da se na prvom idućem izbornom ciklusu uopće ne mogu primjenjivati. Pa tamo za osam godina ako je netko baš odlučio postati Hrvat ili Bošnjak ili Srbin ili Ostali onda neka tada koristi, ali u dva iduća mandata ne može ta promjena njegove nacionalne pripadnosti imati političkog efekta", dodaje Sitarski.

HDZ-ovi predstavnici sukladno presudi "Ljubić" zalažu se za poštivanje principa takozvanog „legitimnog predstavljanja“, no, upravo je federalni Dom naroda, a potom i jedan izaslanik u Klubu Hrvata u državnom Domu naroda pokazao u više ciklusa kako je pojam legimiteta apsolutno izigran za sve klubove, osim za Klub Bošnjaka koji je jedini stopostotno legitimno izabran, navodi se u prilogu.

KOLEKTIVNA AMNEZIJA U REDOVIMA HDZ-a BiH

No, Čovićev medij, kao ni sugovornici u TV prilogu „zaboravili“ su kako je u redovima HDZ-a na desetine primjera „nelegitimnih“ predstavnika srpskog naroda.

„Slobodna Bosna“ podsjeća kako je tokom različitih izbornih ciklusa, HDZ BiH na svoje kandidatske liste za skupštine kantona, parlamente ili domove naroda redovno delegirao kandidate koji se izjašnjavaju kao Srbi. Budući da te kandidate primarno bira hrvatsko biračko tijelo koje glasa za HDZ, po Čovićevoj sopstvenoj definiciji legitimiteta ti kadrovi nemaju legitimitet srpskog naroda.

Naime, u kantonima s hrvatskom većinom (poput Livanjskog, Zapadnohercegovačkog ili Hercegovačko-neretvanskog), pozicije u Klubu Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH nerijetko su popunjavali kadrovi izabrani sa lista HDZ-a ili partnerskih stranaka. Riječ je identičnim mehanizmima onom za koji HDZ optužuje probosanske stranke kada je u pitanju izbor hrvatskih kadrova.

U kantonalnim vladama gdje HDZ BiH ima apsolutnu kontrolu ili vodi glavnu riječ, ministarske pozicije koje prema ustavnim kvotama pripadaju Srbima ili Bošnjacima često zauzimaju stranački kadrovi HDZ-a.

Stoga je jasno kako Dragan Čović i HDZ BiH instrumentalizuju pojam „legitimnog predstavljanja“ isključivo za zaštitu sopstvenih pozicija i osiguranje kontrole nad institucijama unutar hrvatskog kluba.

(SB)