STIŽU ZIMA I JUTARNJI MINUSI: Ukoliko patite od visokog krvnog tlaka – ovo trebate znati...

Dolazak hladnijih dana i nagli pad temperatura svake godine sa sobom donose specifične zdravstvene rizike, a među najugroženijim grupama nalaze se osobe koje pate od hipertenzije (visokog krvnog tlaka). Ljekari upozoravaju da zimski mjeseci zahtijevaju poseban oprez i prilagodbu životnih navika, jer niske temperature direktno utječu na rad srca i stanje krvnih sudova.

Zašto tlak raste zimi?

Ključni razlog krije se u prirodnom odbrambenom mehanizmu organizma. Kada je tijelo izloženo hladnoći, dolazi do refleksnog sužavanja krvnih sudova (vazokonstrikcije) kako bi se sačuvala unutrašnja toplina tijela i zaštitili vitalni organi. Zbog smanjenog promjera krvnih sudova, srce mora raditi znatno jače kako bi pumpalo krv kroz tijelo, što automatski dovodi do porasta krvnog tlaka. Statistike pokazuju da su vrijednosti tlaka kod većine pacijenata u prosjeku više zimi nego ljeti, a u ovom periodu bilježi se i povećan broj srčanih te moždanih udara.

Ključne preporuke za visokotlakaše tokom zime:

Kako bi se rizik od komplikacija sveo na minimum, stručnjaci savjetuju pridržavanje sljedećih pravila:

Izbjegavajte nagle fizičke napore (opasnost od čišćenja snijega): Jedna od najvećih zimskih opasnosti za kardiovaskularne bolesnike jeste čišćenje snijega. Kombinacija hladnog zraka koji već sužava žile i teškog, statičkog napora prilikom podizanja tereta može dovesti do naglog, dramatičnog skoka tlaka i preopterećenja srca. Ako je čišćenje neizbježno, radite to polako, uz česte pauze.

Prilikom izlaska vani izuzetno je važno zaštititi periferne dijelove tijela. Nošenje kape, rukavica i toplih čarapa je obavezno jer tijelo kroz glavu i ekstremitete gubi najveći procenat topline. Šal preko usta pomaže u zagrijavanju zraka koji udišete, čime se smanjuje refleksni spazam krvnih sudova u prsima.

Nagli izlazak iz pretoplog stana direktno na minus, ili obrnuto, predstavlja ogroman šok za kardiovaskularni sistem. Preporučuje se provesti minutu-dvije u umjereno hladnoj prostoriji (poput hodnika ili predulaza) kako bi se organizam postepeno aklimatizovao.

Tradicionalna zimska hrana – suhomesnati proizvodi, kiseli kupus, turšije i sarme – sadrži ekstremno visoke količine skrivene soli (natrija). Sol zadržava tečnost u organizmu, povećava volumen krvi i direktno podiže tlak. Pokušajte balansirati obroke i unosite što više svježeg ili zamrznutog povrća.

Unos žestokih pića ili kuhanog vina na hladnoći stvara prividni, trenutni osjećaj topline jer širi krvne sudove na površini kože. Međutim, to istovremeno ubrzava gubitak unutrašnje tjelesne topline i može opasno poremetiti regulaciju krvnog tlaka.

Tokom zime češće mjerite tlak i vodite uredan dnevnik vrijednosti. Ukoliko primijetite da su zimske vrijednosti hronično povišene u odnosu na ostatak godine, nikada nemojte sami mijenjati doze lijekova. Konsultujte se s porodičnim ljekarom ili kardiologom koji će, ukoliko je potrebno, prilagoditi vašu zimsku terapiju.

(SB)