Uporedna analiza izvještaja Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine za 2022. i 2025. godinu otkrila je zabrinjavajući trend u državnom sektoru sigurnosti. Iako su budžetska izdvajanja za ove institucije značajno porasla, broj zaposlenih koji bi trebali nositi ključne operativne zadatke kontinuirano opada. Sistemski problem nedovoljne popunjenosti otvara ozbiljna pitanja o sposobnosti agencija da odgovore na sigurnosne izazove.
Državni parlamentarac Zlatko Miletić podnio je u aktuelnom mandatu niz krivičnih prijava protiv pojedinih bivših i sadašnjih ministara, ali i drugih odgovornih osoba u ministarstvima, agencijama i upravama zbog zloupotrebe finansijskih sredstava i nezakonitog zapošljavanja, odnosno zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi. Prijave su bile utemeljene na izvještajima Ureda za reviziju, podacima koji za Tužilaštvo BiH u konačnici nisu bili relevantni.
Ukupno devet institucija dobilo je mišljenje s rezervom, a većina ih je dobila veliki broj preporuka. Među njima su Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, ali i Uprava za indirektno oporezivanje te Sekretarijat Vijeća ministara.
Najčešće nepravilnosti odnose se na upravljanje javnim novcem, provođenje procedura javnih nabavki, zapošljavanje, angažovanje vanjskih saradnika te izvršavanje zakonskih obaveza.
Tako se u Agenciji za poštanski saobraćaj BiH, koja ima svega 13 zaposlenih i godišnji budžet veći od milion maraka, redovno prekoračuje budžet za stimulacije. Agencija za statistiku BiH ima više zaposlenika nego što je predviđeno sistematizacijom, dok Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH nije dosljedno primijenila ni vlastiti pravilnik koji reguliše nabavku službenih vozila — a ovo su tek neki od primjera.
S druge strane, iako su pojedine institucije, mahom one iz sektora sigurnosti, kroz budžet dobile značajno veća izdvajanja, to nije značilo modernizaciju i zapošljavanje nedostajućeg kadra, kao što je to slučaj u Graničnoj policiji BiH. Naprotiv.
Za razliku od Granične policije, u Upravi za indirektno oporezivanje, gdje su utrošena sredstva zabilježila porast sa 224,5 miliona na 296,5 miliona KM, broj zaposlenih povećan je sa 2.375 na 2.411, uz napomenu da je i sistematizacija u tom periodu povećana za 100 osoba, odnosno na ukupno, rekordnih 2.691.
