Šta je pravi smisao 8. marta i kako je počela borba za prava žena
Međunarodni dan žena danas mnogi povezuju sa poklonima, cvijećem i čestitkama, ali njegovo pravo značenje mnogo je dublje.
Osmi mart nastao je kao simbol borbe žena za osnovna ljudska prava – pravo na rad dostojan čovjeka, pravo glasa, jednaku platu za isti posao i pravo na učešće u javnom i političkom životu.
Početkom 20. vijeka hiljade radnica izlazile su na ulice velikih gradova tražeći ono što se danas podrazumijeva. Upravo iz tih protesta i radničkih pokreta rođena je ideja o danu koji će podsjećati svijet na borbu žena za ravnopravnost.
Zato Osmi mart nije samo praznik – on je podsjetnik na dug put koji su žene prešle u borbi za svoja prava.
Najvažnije činjenice
- Međunarodni dan žena – 8. mart ustanovljen je kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena.
- Prvi put je obilježen 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Ideju o međunarodnom prazniku predložila je Klara Cetkin 1910. godine na konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu.
- Dan žena je prvi put na međunarodnom nivou obilježen 1911. godine u više evropskih zemalja.
- Ujedinjene nacije su 1975. godine zvanično počele obilježavati ovaj datum.
- Praznik je nastao iz radničkog i ženskog pokreta, a inspirisan je protestima radnica i borbom za bolje uslove rada.
Praznik koji je počeo kao borba
Početkom 20. vijeka svijet je prolazio kroz burnu industrijalizaciju. Fabrike su zapošljavale veliki broj žena koje su često radile u teškim uslovima, sa dugim radnim vremenom i malim platama. Upravo iz tih okolnosti iznikla je ideja o danu koji će podsjetiti na njihovu borbu.
Prvi protesti radnica u Njujorku
Jedan od najranijih događaja koji se dovodi u vezu sa nastankom Dana žena desio se 8. marta 1857. godine u Njujorku, kada su radnice u tekstilnoj industriji izašle na ulice protestujući zbog loših uslova rada i niskih plata.
Policija je tada rastjerala demonstracije, ali su radnice nastavile borbu. Samo nekoliko mjeseci kasnije osnovale su jedan od prvih sindikata žena, što je predstavljalo važan korak u borbi za radnička prava.
Decenijama kasnije, 1908. godine, oko 15.000 žena marširalo je ulicama Njujorka, tražeći:
- kraće radno vrijeme
- bolje plate
- pravo glasa.
Godinu dana kasnije, Socijalistička partija Amerike proglasila je prvi Nacionalni dan žena.
Kako je 8. mart postao međunarodni praznik
Ideja da se Dan žena obilježava širom svijeta potekla je od njemačke socijalistkinje i aktivistkinje Klare Cetkin.
Ona je 1910. godine, na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu, predložila da se ustanovi dan koji će biti posvećen borbi za prava žena.
Konferenciji je prisustvovalo 100 delegatkinja iz 17 zemalja, a njen prijedlog je jednoglasno prihvaćen.
Već 1911. godine Dan žena je prvi put obilježen u:
- Austriji
- Njemačkoj
- Danskoj
- Švajcarskoj.
Tog dana održane su brojne demonstracije, a žene su zahtijevale:
- pravo glasa
- pravo na rad
- jednak tretman pri zapošljavanju
- pravo da obavljaju javne funkcije.
Samo u Austrougarskoj održano je više od 300 skupova i protesta.
Ženski pokret i Prvi svjetski rat
Tokom Prvog svjetskog rata, žene širom Evrope organizovale su brojne antiratne demonstracije i pozivale na mir.
Oblikovanje Dana žena kao važnog političkog datuma nastavilo se i nakon rata. U Njemačkoj 1914. godine obilježavanje 8. marta bilo je posvećeno borbi za pravo glasa, koje su žene u toj zemlji dobile tek 1918. godine.
Istovremeno je i u Londonu održan veliki marš podrške ženskom pravu glasa.
Kako je 8. mart postao državni praznik
Nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, poznata boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj predložila je da 8. mart postane državni praznik.
Njen prijedlog je prihvatio Vladimir Lenjin, nakon čega je Dan žena postao zvaničan praznik u Sovjetskom Savezu.
Kasnije je praznik prihvaćen i u drugim državama koje su bile pod uticajem sovjetskog političkog sistema.
Ujedinjene nacije i moderno obilježavanje
Važan trenutak za globalno priznanje praznika dogodio se 1975. godine, kada su Ujedinjene nacije počele zvanično obilježavati Međunarodni dan žena.
Ta godina proglašena je Međunarodnom godinom žena.
Od tada se svake godine ističe posebna tema koja ukazuje na aktuelne izazove u borbi za ravnopravnost.
Prva zvanična parola Ujedinjenih nacija bila je:
„Slavimo prošlost, planiramo budućnost“.
Danas se 8. mart obilježava širom svijeta kroz:
- konferencije
- proteste
- kampanje za prava žena
- kulturne i obrazovne događaje.
Međutim, vremenom je u mnogim zemljama ovaj datum izgubio svoju prvobitnu političku poruku i počeo se više obilježavati kao dan kada se ženama poklanja cvijeće i izražava pažnja.
Boje Međunarodnog dana žena
Međunarodni dan žena ima i svoju simboliku boja.
Tri boje koje se najčešće koriste su:
- ljubičasta – simbol pravde i dostojanstva
- zelena – simbol nade
- bijela – simbol čistote.
Ove boje potiču iz Ženske socijalne i političke unije u Velikoj Britaniji, jedne od najpoznatijih organizacija koja se borila za žensko pravo glasa.
Da li postoji Međunarodni dan muškaraca?
Manje je poznato da postoji i Međunarodni dan muškaraca, koji se obilježava 19. novembra.
Ovaj dan slavi pozitivne vrijednosti koje muškarci donose društvu, porodicama i zajednicama, a istovremeno ukazuje na teme kao što su:
- zdravlje muškaraca
- pozitivni muški uzori
- ravnopravnost polova.
Obeležava se u više od 80 zemalja, ali za razliku od Dana žena, nije zvanično priznat od Ujedinjenih nacija.
Da li je pravo značenje 8. marta zaboravljeno?
Iako se danas često svodi na simbolične poklone i čestitke, Međunarodni dan žena i dalje nosi važnu poruku.
On podsjeća na dugu borbu za prava koja se danas u mnogim društvima uzimaju zdravo za gotovo:
- pravo glasa
- pravo na obrazovanje
- pravo na rad
- jednake plate
- zaštitu od diskriminacije.
Zbog toga 8. mart nije samo praznik, već i podsjetnik na istoriju borbe i potrebu da se ravnopravnost nastavi graditi i u budućnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.