Šta je pozadina susreta Čović-Stanivuković: "Dodik poslije Dodika"
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković jučer je "prisegnuo" pred predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem. Kako je rekao, a mediji prenijeli, Partija demokratskog progresa (PDP) je "spremna" podrži izmjene Izbornog zakona na način kako ih vidi čelnik vodeće hrvatske partije.
Također, PDP je, također, "spreman" da podrži europske zakone i učestvuje u deblokadi državnih institucija.
"Naročito je važno usvajanje budžeta, što je ključno za funkcioniranje države i institucija, i u tom pravcu spremni smo da damo naše prijedloge i pružimo podršku. Također, principijelno se zalažemo da hrvatski narod u BiH ima pravo da izabere svog predstavnika i u tom pravcu smo spremni da podržimo izmjene Izbornog zakona", zaključio je Stanivuković nakon "konstruktivnog i važnog sastanka s gospodinom Draganom Čovićem".
Politika kontinuiteta
Šta se krije iza nove diplomatske ofenzive Dragana Čovića? Kakva je u tome uloga Stanivukovića? Šta ovo znači da bh. entitet RS? Šalje li na "suradnji i dijalog" gradonačelnika Banje Luke HDZ-u sam Milorad Dodik?
"Ambicija Draška Stanivukovića da se što prije nametne kao novi politički lider u Republici Srpskoj sve više poprima oblik 'Dodik poslije Dodika'. Njegova spremnost da preuzme vlast na nivou Vijeća ministara BiH, što je u ovom trenutku nemoguće bez podrške HDZ-a, pokazuje da je voljan obećati sve što je potrebno kako bi pridobio Dragana Čovića na svoju stranu", kaže za portal Radiosarajevo.ba bivši bh. diplomata i savjetnik za globalnu sigurnost Instituta za razvojni utjecaj u Washingtonu Adnan Hadrović.
Ovaj analitičar smatra da, ipak, u tome nema ništa novo.
"Riječ je o politici kontinuiteta koja već decenijama dominira u entitetu RS — politici čiji je osnovni cilj slabljenje države, jačanje etničkih podjela i udaljavanje od koncepta građanskih prava i europskih standarda. Svoju verziju politike kontinuiteta vodi i Dragan Čović. Umjesto da se zalaže za povratak Hrvata u RS i zaštitu njihovih prava, on fokus gotovo isključivo stavlja na izmjenu Izbornog zakona, krojenu po mjeri HDZ-a, kojom bi toj stranci bilo trajno osigurano mjesto u Predsjedništvu BiH. Ne zanima ga ni ubrzani odlazak Hrvata iz BiH...", naveo je.
Presude Europskog suda
Prema riječima Hadrovića, ovakav pristup svjesno zaobilazi suštinu: provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i drugih), koje zahtijevaju ustavne promjene, a ne nove etničke nagodbe.
"Europska obaveza Bosne i Hercegovine jeste upravo provođenje tih presuda. Ustavne reforme mogu se provesti jedino kroz demokratski proces i dvotrećinsku podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH. Svaki pokušaj da se taj put zaobiđe etničkim kompromisima negira duh europske demokratije i udaljava BiH od osnovnih principa EU — jednakosti građana pred zakonom i pune vladavine prava", naveo je.
Produbljivanje podjela
Oslanjanje na ovakvu politiku, uz podršku Beograda i Zagreba, ima jasan cilj:
"Očuvati kontrolu nad političkim procesima u BiH, spriječiti punu državnu funkcionalnost i poticati dalju etničku podjelu zemlje, nesposobne da se kreće prema EU. Ni Stanivuković ni Čović nisu poznati kao zagovarači europskih vrijednosti, pa je jasno da njihovo djelovanje vodi ka produbljivanju podjela, a ne ka izgradnji države zasnovane na europskim principima", stava je Hadrović.
Zaključno konstatira da Bosna i Hercegovina ne može napredovati na osnovu etničkih kalkulacija i zatvorenih političkih aranžmana.
"Istinski napredak moguć je jedino kroz dosljednu primjenu međunarodnih presuda, stvarne ustavne reforme i nepokolebljivu vladavinu prava. To je put ka jednakosti, građanskoj ravnopravnosti i europskim integracijama — vrijednostima na kojima počiva svaka moderna i demokratska država, uz uvažavanje bh. specifičnosti i ravnoteže između etničkog i građanskog", poručuje Hadrović.