Prema podacima Republičke izborne komisije (RIK), Srbija ima 6.450.523 birača, a glasa se na 8.392 biračka mjesta, od čega su 29 u zatvorima, dok je za birače s Kosova određeno 60 biračkih mjesta u Vranju, Kuršumliji, Raški i Tutinu. U inostranstvu je otvoreno 93 biračka mjesta u 37 država, na kojima pravo glasa ima 102.147 birača.
Izbore je 9. septembra raspisao tadašnji predsjednik Aleksandar Vučić, iako je redovno glasanje bilo planirano tek za kraj 2027. godine. Njega su na raspisivanje izbora mjesecima pozivali studenti koji protestuju već dvije godine, a Vučić se u jednom trenutku na to i odlučio, kada je procijenio da mu odgovara.
Ko su kandidati
Na glasačkom listiću je 18 lista, od kojih je polovina manjinskih. Za 250 poslaničkih mjesta bori se ukupno 2.418 kandidata, navodi beogradski Danas.
Pod rednim brojem 1 je lista "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" Srpske napredne stranke (SNS), čiji je nosilac bivši predsjednik države. Vučić je krajem septembra podnio ostavku na mjesto predsjednika, navodeći da želi bez funkcije učestvovati u kampanji. Dužnost predsjednice preuzela je predsjednica Skupštine Ana Brnabić, a Vučić je kandidat SNS-a za premijera. Najavio je da prvi krug predsjedničkih izbora mora biti održan do kraja decembra.
Druga je lista "Ivica Dačić - Faktor stabilnosti", koju predvodi lider SPS-a, a pod brojem 3 je "Studentska lista - Studenti pobeđuju" s nosiocem Ilijom Srdanovićem, ljekarom iz Novog Sada. Iza njega su ljekarka specijalistica Katarina Stanković, dramaturg Željko Hubač i hirurg Aleksandar Cvetković.
Od ostalih lista, u trci su i "Evropska Srbija" Marinike Tepić i Zdravka Ponoša, koju čine Stranka slobode i pravde, Srbija centar i Solidarnost, "Autentična desnica - Miloš Jovanović", lista Bogoljuba Karića i pokret "Ćale, ovo je za tebe" Petra Đurića. Među manjinskim listama su Savez vojvođanskih Mađara Balinta Pastora, lista Rasima Ljajića, SDA Sandžaka, lista Usame Zukorlića i Albanska koalicija.
Koalicija Miroslava Aleksića, Miloša Parandilovića i Aleksandra Jovanovića Ćute "Izbor naroda" predala je listu, RIK ju je proglasio, a zatim je povučena.
Mandati se dijele po D'Hondtovom sistemu, uz cenzus od tri posto, dok za manjinske liste važi takozvani prirodni prag.
Kako je nastala Studentska lista
Studentski pokret nastao je nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi, a jedna osoba teško je povrijeđena. Okidač za blokade bio je napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, nakon čega su u nekoliko dana fakulteti ulazili u blokadu jedan za drugim, sve dok blokada nije obuhvatila sve državne univerzitete. Pod pritiskom protesta tadašnji premijer Miloš Vučević najavio je ostavku, čime je Vlada praktično pala.
