Spektakularne fotografije otkrivaju jedinstvena morska stvorenja i korale
Ali naučnici su sada u prvoj ekspediciji, koja je otišla dalje od plitkih voda, otkrili podvodni planinski vijenac, masivnu „plavu rupu“, koralne grebene naizgled netaknute klimatskim promjenama i nikada do sada viđena morska stvorenja.
Radeći 24 sata dnevno u proteklih šest sedmica, istraživači su izlagali kamere i drugu opremu ekstremnom vodenom pritisku, snimajući na dubinama od čak 6.000 metara.
Da bi oplovili Kajmanska Ostrva, Angvilu i Terks i Kejkos, bili su primorani da se oslanjaju na stare mape sa ozbiljnim greškama i izostavljenim oblastima.
Britanski centar za životnu sredinu, ribarstvo i nauku akvakulture (CEFAS) podijelio je snimke i otkrića ekskluzivno sa BBC Newsom.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva preuzima dio odgovornosti za zaštitu prirode ostrva, a čak do 90 posto britanskih jedinstvenih vrsta može se naći oko ovih i drugih britanskih prekomorskih teritorija.
Sada naučnici tvrde da je počela trka za zaštitu ove „relativno besprekorne“ životne sredine od klimatskih promjena i zagađenja.
„Ovo je prvi korak u predjele koje ljudi nikada do sada nisu vidjeli, a u nekim slučajevima nisu znali ni da postoje“, kaže doktor Džejms Bel.
On predvodi ekspediciju na britanskom istraživačkom brodu Džejms Kuk sa naučnicima sa ova tri ostrva.
„Koliko jučer, pronašli smo neku vrstu plivajućeg morskog krastavca i još uvijek ne znamo šta je“, dodao je on, nazvavši diverzitet koji je vidio „zaista, zaista zadivljujućim“.
Kajmanska Ostrva, Angvila i Terks i Kejkos dom su za 146 vrsta koje žive samo na tim teritorijama, a ova istraživačka ekspedicija trebalo bi da doda još vrsta na listu.
Tim je dokumentovao skoro 14.000 pojedinačnih uzoraka i 290 različitih tipova morskih stvorenja, mada je potrebno još naučnog rada da bi se potvrdili njihovi nalazi.
Pronašli su pelikan-jegulju sa svjetlećim ružičastim repom, koja sija crvenim svjetlom da bi privukla hranu, ribu sa cjevastim očima koje gledaju nagore kako bi primijetile siluete plijena, i morskog pauka sa svjetlećom cijevi ispod brade.
Govoreći za BBC News dok je brod plovio oko neistražene podvodne planine nazvane Pikl Benk, Bel je rekao:
„Nismo sigurni koliko smo joj blizu. Prilično je teško mapirati je, a da se ne nasučete.“
Tim je na kraju shvatio da planina, koja se nalazi sjeverno od Malih Kajmanskih Ostrva, niče sa dubine od 2.500 metara sve do oko 20 metara ispod morske površine.
Snimak prikazuje jarkoplavi, žuti i narandžasti planinski obronak prepun života – zlatne kule korala koje rastu pored korala koji liče na veliki mozak.
Tim je snimio ribe kako jure između bičastih gorgonijskih korala i narandžaste morske sunđere nalik želeu, pored crnih korala.
Pronašli su jedan od najzdravijih i najraznovrsnijih koralnih grebena u regionu, na kojem nema bolesti kamenih korala koja hara Karibima.
Korali su vjerovatno za sada zaštićeni samom dubinom i strmim planinskim obroncima.
Korali iz dubina ili mezofitski korali najčešće se nalaze previše duboko da bi bili pogođeni zagrijavanjem okeana, što je obično posljedica klimatskih promjena koje su dovele do oštećenja 80 posto svjetskih korala od 2023. godine.
Koristeći kamere za morske dubine i eho-sonde spuštane sa bokova brodova, istraživači su mapirali skoro 25.000 kvadratnih kilometara morskog dna i napravili 20.000 fotografija, među njima i slike svjetleće ribe svjetiljke i glavonožaca nalik vanzemaljcima.
„Poznajemo površinu Marsa ili Mjeseca bolje nego što poznajemo površinu vlastite planete. Pošaljete satelite oko njih i mapirate ih za nekoliko sedmica“, kaže Bel.
„To ne možemo uraditi sa našim okeanom. Moramo ga mapirati malo po malo, koristeći akustične instrumente na brodovima“, objašnjava on.
Na Terksu i Kejkosu tim je otkrio nešto čega do sada nije bilo na morskim mapama – ekstremno strmi planinski vijenac visok 3.200 metara, koji se proteže 70 kilometara duž morskog dna, zapadno od mjesta zvanog Džentri Benk.
Oni su također bili zapanjeni kada su otkrili masivnu, vertikalnu vrtaču zvanu plava rupa, 75 kilometara južno od nasipa Grand Turk, koja se formirala kada se pećina urušila.
„Zamislite da zahvatite kuglu sladoleda sa morskog dna. To smo vidjeli – krater oko 300 metara širok, na oko 550 metara ispod površine mora“, kaže Bel.
Istraživači vjeruju da njegovi strmi zidovi mogu formirati najdublju plavu rupu na Karibima, koja bi se mogla mjeriti sa slavnom Velikom plavom rupom u Belizeu.
Obično ništa ne živi u plavoj rupi, ali kamere spuštene unutar nje pokazuju male sunđere, vrstu morskih ježeva zvanu veliki spatangoid i raznovrsne druge vrste riba.
A 25 kilometara od Angvile, istraživači su pratili glasine lokalnih ribara koji su izvlačili komade korala dok su radili.
Tim je potvrdio da postoji koralni greben dug četiri kilometra sa mozaicima korala koji rastu u „vrtovima“ sunđera.
Također su pronašli crni koral koji bi mogao biti star hiljadama godina, što ga čini jednim od najstarijih ikada zabilježenih.
„To nam govori da su ova mjesta zaista čista i zdrava“, kaže Bel.
Naučnike zanimaju ove oblasti zato što mogu iznijeti vodu bogatu hranjivim materijama na površinu, služeći kao hranilište za životinje ili kao mjesta za ribarenje.
Na brodu je CEFAS sarađivao sa grupom ekoloških stručnjaka sa Kajmanskih ostrva, Angvile i Terksa i Kejkosa, koji će iskoristiti ove nalaze da poboljšaju planove upravljanja biodiverzitetom i pronađu nove prilike za ribarenje za ostrvske zajednice.
„Naša ostrva su bukvalno rođena u moru.
Ali kada su u pitanju predjeli uz obalu, mi zaista ranije nismo imali priliku da otkrijemo čega sve tamo ima“, kaže za BBC News Keri Forsajt iz Ministarstva za životnu sredinu Kajmanskih ostrva.
Ostrvske vlade pridružile su se istraživanju u sklopu projekta Program Plavog pojasa.
Ovaj rad trebalo bi da pruži informacije koje će pomoći Velikoj Britaniji da ispuni zakonsku obavezu prema UN-u da zaštiti 30 posto svjetskih okeana do 2030. godine u određenim zaštićenim morskim područjima.
„Svako može nacrtati kvadrat na mapi i reći: ‘To je zaštićeno morsko područje’“, objašnjava Bel.
„Ali ukoliko ne znate šta je u njemu, vi ne znate da li je to uopće korisno.“
(Vijesti.ba/BBC)