SMRT NE BRIŠE ZLOČINE: Oštra reakcija na slavljenje Ratka Mladića i gaženje pravde

U saopćenju objavljenom nakon događaja koji su pratili Mladićevu sahranu, organizacija posebno ukazuje na učešće institucija i zvaničnika Srbije u odavanju počasti bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.

Mladićevi posmrtni ostaci u Srbiju su prevezeni avionom Vlade Srbije, pripadnici Vojske Srbije nosili su kovčeg prekriven srbijanskom zastavom, a komemoracija je održana u Domu Vojske Srbije. Sahrana u Beogradu uključivala je vojne počasti, a prisustvovali su joj i pojedini ministri Vlade Srbije, sin predsjednika Aleksandra Vučića i drugi politički zvaničnici.

"Iako sahrana formalno nije proglašena državnom, elementi zvaničnog učešća bili su nedvosmisleni", navodi Civil Rights Defenders.

"To nisu konkurentski historijski narativi"

Organizacija podsjeća da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 2017. osudio Mladića na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove potvrdio je presudu i kaznu 2021. godine.

Mladić je, između ostalog, osuđen za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno premještanje širom Bosne i Hercegovine, kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja čiji je cilj bio širenje terora među civilima Sarajeva te uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.

"To nisu konkurentski historijski narativi niti pitanja političke interpretacije", poručuje Civil Rights Defenders.

 

Riječ je, naglašavaju, o činjenicama utvrđenim kroz dugotrajne sudske postupke u kojima su ispitani dokazi, saslušani svjedoci, a Mladiću omogućeno pravo na odbranu i žalbu.

Organizacija pritom naglašava da krivična odgovornost individualizira krivicu.

Utvrđivanje Mladićeve odgovornosti za zločine pred međunarodnim sudom "ne pripisuje krivicu čitavom narodu ili naciji", već na osnovu dokaza i pravičnog postupka utvrđuje odgovornost konkretnih pojedinaca.

"Šalje bolnu poruku žrtvama"

Ivana Randelović, direktorica Odjela za Aziju i Evropu Civil Rights Defendersa, upozorila je na posljedice veličanja Mladića.

"Javno veličanje osobe osuđene za genocid i druge teške međunarodne zločine duboko je zabrinjavajuće", kazala je.

"To šalje bolnu poruku preživjelima i porodicama žrtava. Također potkopava napore da se izgradi budućnost zasnovana na odgovornosti, poštovanju žrtava i iskrenom suočavanju s prošlošću".

Civil Rights Defenders podsjeća i na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, kojom je utvrđeno da je Srbija prekršila obavezu prema Konvenciji o genocidu da spriječi genocid u Srebrenici. Sud je također utvrdio da je Srbija prekršila Konvenciju time što Mladića nije predala Haškom tribunalu i tako nije u potpunosti sarađivala s tim sudom.

„Smrt ne mijenja utvrđene zločine“

Prema Civil Rights Defendersu, slučaj Mladića pokazuje šta međunarodno pravosuđe može postići kada domaće institucije godinama ne uspijevaju izvesti pred sud osobe optužene za najteže zločine.

Međunarodni sudovi, navode, ne mogu poništiti počinjene zločine niti vratiti ubijene, ali mogu utvrditi odgovornost na osnovu dokaza, sačuvati dokumentaciju o zločinima i stvoriti prepreku pokušajima njihovog kasnijeg negiranja, umanjivanja ili prekrajanja.

„Ratko Mladić je umro u pritvoru. Njegov krivični postupak je okončan. Ali presude ostaju“, poručuje organizacija.

"Ni njegova smrt niti broj ljudi koji su prisustvovali njegovoj sahrani ne mijenjaju zločine koje su sudovi utvrdili niti odgovornost koja mu je pripisana".

Randelović zaključuje da reakcije nakon Mladićeve smrti pred institucije Srbije postavljaju šire pitanje – "namjeravaju li se suočiti s ovim naslijeđem ili će nastaviti pružati prostor za veličanje onih koji su osuđeni za najteže zločine prema međunarodnom pravu".

Civil Rights Defenders naglašava da je to pitanje posebno važno zbog evropskih obaveza Srbije. Poštovanje žrtava, odbacivanje negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca te stvarno pomirenje, navode, nisu sporedna pitanja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, već se tiču temeljnih vrijednosti na kojima je taj proces zasnovan, prenosi N1.