Smijeh nije samo izraz sreće već i reakcija koja pokreće različite procese u tijelu. Kada se iskreno smijemo, mijenjaju se disanje, rad mišića i raspoloženje, a svakodnevne brige mogu nakratko djelovati manje opterećujuće.
Istraživanja ukazuju na povezanost smijeha s boljim raspoloženjem i ublažavanjem stresa. Smijanje može potaknuti oslobađanje endorfina, supstanci koje doprinose osjećaju ugode, te olakšati povezivanje s drugim ljudima.
Kako smijeh utiče na organizam
Tokom smijanja aktiviraju se mišići lica i tijela, mijenja se ritam disanja, a nakon smijeha često dolazi do osjećaja opuštenosti. Neka istraživanja ispitivala su i moguće veze između smijeha, krvnog pritiska i pojedinih pokazatelja imunološkog odgovora.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da smijeh ne treba posmatrati kao zamjenu za liječenje niti kao garanciju boljeg zdravlja. Njegovi učinci razlikuju se od osobe do osobe, a za pouzdanije zaključke o dugoročnim koristima potrebna su dodatna istraživanja.
Prisilni osmijeh nije isto što i iskren smijeh
Nije svaki osmijeh znak zadovoljstva. U nekim situacijama ljudi se smiju iz pristojnosti, zbog društvenog pritiska ili zato što se od njih očekuje da na poslu uvijek djeluju vedro. Takav osmijeh ne mora donijeti iste koristi kao spontani smijeh.
Psihološka istraživanja ukazuju na važnost autentičnih emocija i upozoravaju da stalno prikrivanje nezadovoljstva može biti iscrpljujuće. Zato osmijeh ne bi trebao postati obaveza niti način da se od ljudi očekuje da potiskuju ono što zaista osjećaju.
Smijeh može biti jednostavan način da unesemo više vedrine u svakodnevicu, ali najviše vrijedi kada dolazi prirodno, bez pritiska i pretvaranja.
