Sladić o vrućinama: Ono što je nekada bilo ekstrem postaje novi standard

Nedim Sladić podijelio je analizu koja pokazuje koliko se klima u Sarajevu promijenila u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a brojke su posebno upečatljive kada je riječ o ekstremno toplim ljetima.

Prema analizi zasnovanoj na podacima meteorološke stanice Sarajevo - Bjelave Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH za period od 1951. do 2025. godine, ljeto sa najmanje 47 vrelih dana nekada je bilo gotovo nezamislivo rijetko.

U predindustrijskoj klimi, odnosno u periodu od 1850. do 1900. godine, procijenjena vjerovatnoća takvog ljeta iznosila je svega 0,019 posto. To znači da bi se takvo ljeto u prosjeku moglo pojaviti tek jednom u oko 5.247 godina.

Danas je slika potpuno drugačija.

"Za period 1991 - 2020 ona raste na oko 9 posto, a za 2000 - 2025 na približno 22 posto. Pri današnjem nivou globalnog zagrijavanja od oko 1.4 °C, procijenjena vjerovatnoća dostiže približno 60 posto, odnosno oko jednom u 1.7 godina. Centralna procjena tako pokazuje da je sarajevsko ljeto sa najmanje 47 vrelih dana, danas oko 3.140 puta vjerovatnije nego u predindustrijskoj klimi. Nesigurnost (uncertainty) je očekivano veća pri procjeni predindustrijskih uslova, ali je porast vjerovatnoće i dalje veoma izražen.

Isti signal vidljiv je i u očekivanom broju vrelih dana: sa oko 8.7 dana tokom ljeta u predindustrijskoj klimi na približno 51.3 dana danas.

Ključna poruka je da klimatske promjene ne znače samo više temperature, već i značajan pomak raspodjele vjerovatnoće ekstremne vrućine, zbog čega nekada veoma rijetka ljeta postaju sve učestalija postavljajući novi standard na koji se moramo adaptirati", poručio je Sladić.