U užem izboru za najbolju novu hrvatsku riječ, koji organizira časopis Jezik, ove godine našao se i prijedlog riječi “inostvor” za transrodnu osobu.
Na ovaj bizaran prijedlog reagirala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, upozorivši da takav izraz može stigmatizirati i dehumanizirati transrodne osobe te pridonijeti normalizaciji transfobnog diskursa u javnom prostoru. Poručila je da se radi o diskriminatornom sadržaju te je Hrvatskom filološkom društvu i časopisu Jezik uputila preporuke kako se slični slučajevi ne bi ponavljali.
Inače, radi se o 20. kolu konkursa za najbolju novu hrvatsku riječ, koji provodi časopis Jezik, uz potporu Zaklade “Dr. Ivan Šreter”. Ove godine prijavio se 191 predlagatelj, a predloženo je 412 novih riječi. U uži izbor ušlo je 29 riječi, među kojima i “inostvor”.
"Neodređeno živo biće"
Koliko je ovaj prijedlog riječi problematičan i diskriminatoran, za Telegram je pojasnio ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić. “Prvi dio riječi, prefiksoid ‘ino’, upućuje na nešto drugo, tuđe, strano ili različito od pretpostavljene norme. U kontekstu označavanja transrodnih osoba takvo imenovanje naglašava njihovu navodnu ‘stranost’, ‘čudnost’ i nepripadanje društvenoj zajednici”, kazao je.
Drugi dio riječi, “stvor”, kaže, još je problematičniji jer osobu dehumanizira ne označavajući je kao ljudsko, nego kao neodređeno živo biće.
“Time se transrodnim osobama simbolički oduzima ljudski status i svodi ih se na nešto nejasno, neljudsko ili izvanredno. Riječ ‘stvor’ može aktivirati konotacije nekoga bića nejasnoga podrijetla, vrste ili statusa”, ističe.
U hrvatskom jeziku, dodaje, “stvor” se često veže uz imaginarij čudovišta, životinja, fantastičnih bića, izvanzemaljaca ili općenito bića koja nisu sasvim ljudska. “Budući da ‘inostvor’ transrodne osobe ne označava kao osobe, nego kao nešto strano, neobično, neljudsko ili rubno ljudsko, takva tvorba može pridonijeti stigmatizaciji i društvenomu isključivanju”, poručio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik.
Ko bira najbolje riječi?
Predsjednica Komisije časopisa koji ocjenjuje prijedloge i izabire najbolje nove riječi je kontroverzna osječka jezikoslovka Sanda Ham.
O profesorici Ham Telegram je više puta pisao. Podsjetimo, prije nekoliko godina konstatirala je kako bi seriju “Lud, zbunjen, normalan” s legendarnim Mustafom Nadarevićem trebalo prevoditi i titlovati, jer “nije na hrvatskom jeziku”. No, to je tek dio njenih kontroverznih istupa.
Gostujući nedavno u emisiji “Susret u riječi” na Laudato TV-u Ham se osvrnula na ovogodišnji izbor za najbolju novu hrvatsku riječ, rekavši: “Sad su nas zbog jedne jedine riječi prijavili pravobraniteljici, ona nam je izrekla nekakvo mišljenje. Zbog jedne riječi”. Sada je jasno da je ta riječ “inostvor”.
Kolege nazvala "budalašima i srboljubima"
Inače, Ham je još 2012. bila u centru skandala kada su u javnost dospjeli njezini e-mailovi u kojima svoje kolege na Filozofskom fakultetu u Osijeku naziva “budalašima i srboljubima, homoseksualcima, kujama, životinjicama koje se uvlače u dupe” i slično – i to sve sa službenog računala i službene e-adrese, tokom radnog vremena.
Ham je tvrdila kako su kolege s fakulteta nezakonito došli do njezinih e-mailova te je sve prijavila DORH-u, koji je tu prijavu odbacio kao neosnovanu.
Tokom zimske olimpijade u južnokorejskom Pjongčangu 2018. Ham je na Facebooku konstatirala kako mediji krivo pišu ime grada “jer se preuzima od Amerikanaca i jer se ne zna vlastita tradicija i jezik”, pa poentirala: “Pjongjang, Pjongjang, Pjongjang.” Pratitelji su je potom upozorili da su Pjongčang i Pjongjang dva različita grada u dvije različite države.
