SJENKA ZLOČINCA RATKA MLADIĆA NAD BALKANOM: Sarajevo i Beograd u diplomatskom klinču

Piše: Slađan Tomić

Tri decenije poslije krvavog rata, Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Srbiju ponovo razdvajaju slike i poruke koje vraćaju u prošlost i bude strahove od novih podjela u zemlji čije je postojanje i dalje čvrsto vezano međunarodnim mirovnim sporazumom.

Sahrana Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine tokom rata u BiH i uloga države Srbije u ceremoniji i komemoraciji, nadvila je najnovije tamne oblake u regionu.

Neki političari iz BiH traže sankcije za Beograd, a diplomatski odnosi dvije države mogli bi da budu svedeni na minimum, poslije povlačenja osoblja iz Ambasade BiH u Beogradu i protjerivanja dvojice službenika Srbije u Sarajevu.

„Nedopustivo je da se zbog nekoliko pojedinaca odnosi dvije države drastično pogoršaju", kaže Slobodan Šoja, nekadašnji ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu, za BBC na srpskom.

Elmedin Konaković, šef diplomatije BiH, nije odgovorio na poruke i pozive BBC novinara.

Iako su Beograd i Sarajevo u nekoliko navrata zatezali odnose, ovo je prvi put da ministar spoljnih poslova BiH donese odluku da iz Srbije povuče sve zaposlene osim ambasadora, kaže Mirza Hajrić, bivši diplomata, za BBC na srpskom.

„U predizborno vrijeme to dođe kao šibica koja zapali vatru, ali pamtim i dane kada su odnosi bili još gori, kao u vrijeme Koštunice (Vojislava, predsjednika SR Jugoslavije, prim. aut.) ili kada je hapšen Slobodan Milošević (bivši predsjednik Srbije i SRJ)."

Izbori u Bosni i Hercegovini su zakazani za 4, a u Srbiji za 25. oktobar.

Konaković je pisao i Marku Rubiju, američkom državnom sekretaru, zatraživši snažnu reakciju Vašingtona „zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca i negiranja genocida u Srebrenici".

Regionalnu stabilnost „predugo su potkopavali oni koji više vole da ponovo preispituju prošlost zarad sebične koristi nego da rade na izgradnji prosperitetnije budućnosti", rekao je portparol Stejt departmenta za BBC na srpskom.

„SAD smatraju da su napori da se tragedije i zločini iz 1990-ih pretvore u političko pozorište uvredljivi za desetine hiljada ljudi koji su poginuli i milione onih koji su preživjeli taj period", kaže on u pisanom odgovoru.

Situaciju dodatno komplikuje pitanje čije interese zastupaju političari iz Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH, koji su bili prisutni na sahrani, kaže Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, za BBC na srpskom.

„Svakako ne zastupaju interese države BiH.

„Može se desiti da odluka ne bude ispoštovana, i da zaposleni hrvatske i srpske etničke pripadnosti odbiju poslušnost ministru“, dodaje.

Topić očekuje recipročne mjere iz Srbije, koje je najavio i predsjednik Aleksandar Vučić, naglašavajući da za sada „ne žele da budu ishitreni".

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osudilo je poteze šefa diplomatije BiH, ali je saopštilo da Beograd „neće doprinositi takvoj spirali eskalacije.

„Ostajemo opredijeljeni za mir, stabilnost i dijalog, u interesu svih naših građana i čitavog regiona", saopštili su iz ministarstva.

Mladićeva sahrana kao povod

Veličanje Ratka Mladića na fudbalskom meču Crvene zvezde i Partizana u Beogradu, zvanične počasti i učešće nekih ministara Vlade Srbije na njegovoj sahrani, izazvali su osude skoro svih susjeda Srbije i zvaničnika Evropske unije.

Najoštriji odgovor stigao je iz Sarajeva, grada zbog čijeg je granatiranja i držanja pod opsadom, između ostalog, Mladić osuđen na doživotnu robiju pred sudom u Hagu.

Ministar inostranih poslova BiH je najprije odlučio da opozove skoro sve zaposlene u ambasadi u Beogradu, a potom i da protjera dvoje službenika ambasade Srbije u Sarajevu, iako je jednom od njih istekao mandat baš uoči smrti Mladića.

Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz RS, izjavila je da je Konaković protjerao i jednog diplomatu koji je već napustio državu domaćina, a za drugog je rekla da ne može sam da donese tu odluku, već to radi Savjet ministara.

U odgovoru Konakoviću, Cvijanović je na mrežama napisala da on „ne može da određuje ni kakva je BiH, a kamoli da nešto diktira Srbiji" i da će provjeriti da li ga je zbog povlačenja takvih poteza „udarilo bjesnilo".

„Konakovićevi nalozi za bilo šta ne odražavaju stavove BiH, jer Republika Srpska, sa svojih 49 odsto teritorije, u tome ne učestvuje.

„Osim toga, Republika Srpska i Srbija imaju potpisan Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama, predviđen Dejtonskim sporazumom, i naša saradnja će se u svim oblastima odvijati nesmetano", dodala je.

U međuvremenu je grupa od 14 poslanika Skupštine BiH zatražilo od međunarodne zajednice da „ukine sporazum o Specijalnim odnosima Srbije i RS", što su osudili zvaničnici RS i Srbije, nazivajući inicijativu „napadom na suverenitet i ustavnu poziciju Republike Srpske i srpskog konstitutivnog naroda".

Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Srbiji, imenovan na prijedlog Željke Cvijanović, optužio je Konakovića da „instrumentalizuje" zaposlene u ambasadi i ističe da o radu diplomatskog predsjedništva odlučuje Predsjedništvo.

„Počeli su da nam dolaze ljudi koji su se prepali da će konzularno odjeljenje biti zatvoreno", rekao je Vranješ.

Mirza Hajrić, bivši ambasador BiH u Australiji i Novom Zelandu, tvrdi da Vranješ nije u pravu.

„To su državni službenici koji su potpisom ministra Konakovića dobili preraspodjelu radnog mjesta u Beograd.

„On ima puno pravo da ih vrati u BiH na isti način", kaže Hajrić.

Potrebno je nekoliko dana, dodaje, da Konakovićevo rješenje bude napisano i uručeno diplomatskom osoblju.

U tom slučaju u ambasadi BiH u Beogradu ostao bi samo ambasador.

Bivši ambasador Slobodan Šoja kaže da Konaković nema pravo da povuče diplomate dok im ne istekne mandat.

„Ukoliko ih prisili da se vrate, oni bi ga mogli tužiti i lako dobiti parnicu.

„Sve se dogodilo brzopleto i nevešto i napravilo dosta nepotrebne štete", smatra.

Komplikovano ustavno i političko uređenje BiH odrazilo se i na rad diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Za imenovanje, razrješenje i protjerivanje ambasadora zadužen je kolektivni šef države, dok je za nižerangirane diplomate i druge zaposlene u ambasadama odgovoran ministar.

„Po principu rotacije sljedeći ministar spoljnih poslova BiH biće Srbin i odluka će automatski biti ukinuta", procjenjuje Šoja.

'Pretjerani potezi' u predizborno vrijeme

Ministar ima pravo da povuče diplomatu iz diplomatsko-konzularnog predstavništva iz bilo kojeg razloga, objašnjava Igor Crnadak, nekadašnji ministar spoljnih poslova BiH i opozicioni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

I sam je to radio u sopstvenom mandatu, „ali ovo je nešto drugo", kaže za BBC.

Njegove odluke odnosile su se na povlačenje osoblja zbog internih problema.

„Kada se povlači cjelokupno osoblje, logično je da postoje konsultacije sa Predsjedništvom.

„Povlačenje odjednom svih diplomata se nije dešavalo, a sada je očigledno da razlozi imaju veze sa izborima 4. oktobra“, tvrdi Crnadak.

Ovi potezi, dodaje on, doveli su odnose BiH i Srbije na najniži nivo od završetka rata 1990-ih, tokom kojeg je u Bosni ubijeno više od 100.000 ljudi.

Slobodan Šoja smatra da zvanična Srbija nije povukla potez koji bi opravdao prekid diplomatskih odnosa.

„To je za protestnu notu, jer su scene sa stadiona i sahrane u Beogradu bile zaista mučne i neprimjerene."

Koje posljedice će osjetiti državljani BiH u Srbiji?

Konzularne usluge ambasade BiH biće prebačene u Zagreb i Podgoricu, kaže Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, za BBC na srpskom.

Najveće posljedice neće trpjeti država Srbija, već državljani BiH koji će morati da prelaze stotine kilometara da bi došli do ličnih dokumenata, kaže.

„Tu spada izdavanje i zamjena putnih isprava, različite potvrde, matične evidencije, prijave rođenja i smrti, ovjere dokumenata i druge usluge“, kaže on.

Dugoročni prekid diplomatskih odnosa odrazio bi se i na privredu, kaže Nedim Makarević, bivši ambasador BiH, za BBC na srpskom.

„Poremećaj odnosa BiH i Srbije ne bi ostao samo na politici, račun bi vrlo brzo stigao i privredi", zaključuje izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH.

Bosna i Hercegovina je na četvrtom mjestu na listi najvećih izvoznih tržišta za Srbiju, odmah iza Njemačke, Italije i Kine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) u prvih šest mjeseci 2026. godine.

U tom periodu, Srbija je u BiH izvezla robu u vrijednosti od 976,6 miliona evra, a uvezla robu u vrijednosti od 405,4 miliona evra.

Obe zemlje su blizu da nadmaše prošlogodišnje rezultate.

U prošloj, 2025. godini, cjelokupan izvoz Srbije u BiH iznosio je nešto više od milijardu evra, a uvoz 710,5 miliona evra.