Sarajevo dobilo neobičnu instalaciju: Šta simbolizira prazni stripovski oblačić?

Riječ je o projektu koji kroz minimalistički simbol – prazni stripovski oblačić – evocira sjećanje na prerano preminulog književnika, novinara i kulturnog vizionara Karima Zaimovića, ali i na čitavu generaciju čiji su snovi bili presječeni ratom.

Intervencija je realizirana upravo na mjestu koje je duboko utkano u biografiju te generacije, ali i u Karimovu ličnu priču. Kultna fotografija Nermina Muhića iz prvih dana opsade, na kojoj se Zaimović nalazi upravo na tom uglu, danas predstavlja jedan od najvažnijih urbanih mementa ratnog Sarajeva. Postavljanje intervencije na istu lokaciju, kako autori navode, nije slučajno, već namjerni povratak korijenu jedne zajedničke urbane sudbine.

Praznina kao prostor interpretacije

Oblačić bez teksta, vizuelno "prazan", poziva prolaznike da u njega upišu vlastite misli, snove, strahove ili sjećanja. Time on postaje otvoreno polje za individualnu interpretaciju i razgovor sa vlastitim iskustvom.

, navodi se u konceptualnom objašnjenju intervencije.

Autori, dugogodišnji Karimovi prijatelji, već su ranijih godina realizirali projekte posvećene njegovom stvaralaštvu: Almir Imširević pokrenuo je 2008. godine inicijativu za podizanje spomen-obilježja, dok je Đerković 2006. u razorenoj sarajevskoj Vijećnici postavio izložbu "Sanjam…". Ova nova instalacija, kako ističu, nastavak je toga ličnog i generacijskog dijaloga.

Umjetnost kao intimni memento opsade

Intervencija funkcioniše i kao retrospektivan pogled na živote obilježene opsadom – njihove lomove, transformacije i unutrašnje borbe između želja i stvarnosti. Autori navode da je riječ o "afektivnom suma summarum (pre)življenih života", svojevrsnom duhovnom pročišćenju generacije koja se formirala u ekstremnim okolnostima, a kasnije stasala u kulturne i društvene aktere.

Diskretno uklopljena u ambijent, instalacija ne nudi gotove odgovore. Umjesto toga, ona poziva na introspekciju i zamišljena putovanja kroz vlastite, često neizgovorene priče.

Autori: Đerković i Imširević

Andrej Đerković (Sarajevo, 1971) jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI, a njegova djela nalaze se u prestižnim svjetskim kolekcijama – od MACBA-e u Barceloni do MAMCO-a u Ženevi, Museum für Gestaltung u Zürichu i Muzeja Jugoslavije. Tokom opsade Sarajeva dobio je priznanje američke Agencije za informisanje (USIA). Više od 25 godina član je ULUPUBIH-a.

Almir Imširević (Bihać, 1971), dramatičar i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, autor je brojnih nagrađivanih drama, uključujući djela uvrštena u antologije bosanskohercegovačke i evropske drame. Objavio je knjige "Strana 212", "Najljepši od svih svjetova", roman "Zlatni geler" te najnoviji "Lavanda, petrolej".