SANEL KAJAN TRAŽI DA PRESTANE ŠUTNJA O STOCU: ''Šta hoćeš, kao da je bitna nacionalna zastupljenost', to mi govore i 'naši' zastupnici; na svako moje pitanje Gradskoj upravi Stoca muk'
Slučaj Gradske uprave Stolac, gdje među zaposlenim gotovo da nema Bošnjaka, za federalnog zastupnika Sanela Kajana predstavlja paradigmatski primjer sistemske diskriminacije u Bosni i Hercegovini.
U intervjuu za Stav govori o šutnji institucija, ignorisanju zakona i pasivnosti političkih predstavnika, upozoravajući da se u ovom hercegovačkom gradu već godinama urušavaju osnovna ljudska prava.
Gospodine Kajan, nedavno ste se oglasili i najavili da ćete pratiti sve u vezi konkursa u Stocu, naglašavajući da je transparentnost ključna?
- Tako je. U toku je procedura provođenja Javnog konkursa za popunu radnog mjesta državnog službenika u Gradu Stocu - stručnog savjetnika za poslove zaštite prava stradalnika rata u Službi za opću upravu, civilnu zaštitu i braniteljsko-invalidsku zaštitu. Konkurs objavljen 27. augusta 2025.
Budući da je prema podacima kojima raspolažem samo šest Bošnjaka, od ukupno 120 zaposlenih u gradskoj administraciji, za što udruženja koja okupljaju Stočane tvrde da predstavlja otvorenu diskriminaciju nad pripadnicima naroda kojeg u Stocu ima skoro 40 posto prema Popisu iz 2013. godine, a s obzirom na to da su se na isti konkurs prijavili i kandidati koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, pažljivo ću pratititi sve što se bude događalo vezano za ovaj konkurs.
Transparentnost zapošljavanja ključna je za očuvanje povjerenja među građanima.
Ovo, nažalost, nije usamljeni primjer. Takvih je, kažu stolački Bošnjaci, najviše i ne predstavljaju izuzetak, nego pravilo. Omjer koji spominju od 93,5 posto zaposlenih u javnom sektoru koji su Hrvati, i svega oko tri posto Bošnjaka, odavno je zvono za alarm!
Prije nekoliko godina, još dok nisam bio zastupnik, nego aktivni novinar, srušio sam konkurs Gradske uprave Stoca u kojem su tražili isključivo hrvatski jezik, samim time eliminišući one kojima su bosanski ili srpski maternji jezici.
Sjećam se da sam tada obavio desetke telefonskih poziva. Ne mogu vam opisati taj čudan strah nadležnih da reaguju. Njihovu potpunu pasivnost! Pojedini su me bukvalno molili da "ne čačkam mečku" i pitali šta ja imam od ovoga i da mi je bolje da se ne petljam.
No, nisam odustao i rezultat je da je tadašnja Općina Stolac izvršila izmjenu konkursa. Dakle, može se utjecati na sistem kada je nepravedan i diskriminatoran prema drugima.
Ukazali ste i na strukturu zaposlenih, među kojima skoro da nema Bošnjaka. Kako je moguće da u 2025. godini, Bošnjaci, koji čine značajan dio stanovništva, i dalje nemaju ravnopravan pristup zaposlenju u gradskoj upravi i javnim ustanovama? Ko je odgovoran za činjenicu da se Bošnjaci sistematski isključuju?
- Kao zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, već godinama tražim odgovore od HDZ-ovog gradonačelnika Stjepana Boškovića i Gradske uprave Stoca.
Uputio sam više od pedeset zastupničkih pitanja - i nijedno nije dobilo odgovor. Ta šutnja nije slučajna, ona je dokaz sistema u kojem Bošnjaci u Stocu tvrde da nemaju jednaka prava.
Prema meni dostupnim podacima, u gradu u kojem je zaposleno 96,5 posto Hrvata i samo tri posto Bošnjaka, gdje su zastave paradržavne tvorevine i murali ratnih zločinaca, može se tumačiti da se provodi politika etničke dominacije, a ne jednakosti.
Vrijeme je da se prestane sa šutnjom i da se suoči s istinom: Stolac je dio Bosne i Hercegovine, a ne nečiji privatni feudalni posjed. Ako nastave sa šutnjom, odgovor je jasan.
Ovom prilikom ponovit ću samo neka od postavljenih pitanja:
Kao izabrani zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, pozivajući se na članove 11 i 116 Poslovnika, a u okviru vršenja svojih zastupničkih dužnosti, upućujem pitanja Gradskoj upravi Stolac, gradonačelniku Stjepanu Boškoviću i predsjedniku Gradskog vijeća Stoca:
1. Da li su tačni navodi da je u Gradskoj upravi Stoca zaposleno ukupno 82 osobe, od čega 76 Hrvata (93 posto) i svega šest Bošnjaka (7 posto), te da među zaposlenim Bošnjacima nema nijednog pomoćnika gradonačelnika?
2. Da li je tačno da u JU "Radimlja" radi 16 zaposlenih i da su svi Hrvati?
3. Da li je tačno da u JU "Centar za kulturu i sport" radi deset zaposlenih i da su svi Hrvati?
4. Da li je tačno da u Komunalnom d.o.o. Stolac radi 32 zaposlenih, od čega 30 Hrvata i svega dva Bošnjaka, pri čemu niti jedan Bošnjak ne obavlja rukovodeću funkciju?
5. Da li je tačno da u Centru za socijalni rad Stolac radi 15 zaposlenih, od čega 14 Hrvata i jedan Bošnjak?
6. Da li je tačno da u Domu zdravlja Stolac radi 77 zaposlenih, te da su svi Hrvati?
7. Da li je tačno da u Dječijem vrtiću Stolac radi 22 zaposlenih i da su svi Hrvati, te da se u toj ustanovi obilježavaju Božić i Uskrs, ali ne i Bajram, kao i da se djeca odgajaju pod vjerskim obilježjima, što faktički onemogućava bošnjačku djecu da pohađaju tu ustanovu iako se ona finansira iz budžeta svih građana?
8. Prema dostupnim podacima, ukupno u javnom sektoru u Stocu radi 258 zaposlenih, od čega 249 Hrvata (96,51 posto) i devet Bošnjaka (3,49 posto). Možete li potvrditi tačnost ovih podataka, te pojasniti zašto u navedenim ustanovama i preduzećima nema nijednog Bošnjaka na poziciji direktora ili člana upravnog odbora?
9. Kako objašnjavate činjenicu da Stolac, koji je prije rata imao devet mjesnih zajednica, danas nema nijednu, što faktički onemogućava Bošnjake da učestvuju u kreiranju politika i procesa odlučivanja na lokalnom nivou?
10. Zašto je u JP i JU istaknuta zastava koja nije obilježje države Bosne i Hercegovine, nije obilježje FBiH, nije obilježje HNK, kao ni obilježje Grada Stoca?!
11. Kako je moguće da ste u prvoj zoni nacionalnog spomenika nulte kategorije Stari grad Stolac izgradili križni put, iako je odlukom Komisije za za zaštitu nacionalnih spomenika BiH zabranjena svaka gradnja?!
12. Zašto se u Stocu i dan danas nalaze murali kojima se veličaju ratni zločinci i paradržavne tvorevine?!
13. Zašto se sjednice Gradskog vijeća ne prenose uživo? Zašto se ne objavljuje snimak sjednica?
14. Zašto ste pored rijeke Bregave, nacionalnog spomenika Badanj, na poljoprivrednom zemljištu, odlučili odlagati smeće i napraviti gradsku deponiju mimo zakona?
15. Zašto šutite na ilegalno iskopavanje šljunka iz korita rijeke Bregave?
16. Zašto nema bosanskog jezika na službenoj web stranici grada Stoca?
17. Koje konkretne korake Gradska uprava planira poduzeti da bi se osigurala ravnopravnost svih građana Stoca, u skladu s ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, te kako ćete ispraviti očigledne primjere diskriminacije u zapošljavanju, obrazovanju i pristupu javnim službama?
U više navrata, kao federalni zastupnik, uputio sam više od pedeset pitanja Gradskoj upravi Stoca i gradonačelniku Stjepanu Boškoviću (HDZ).
Uprkos zakonskoj obavezi da odgovore, do danas nisam dobio nijedan odgovor.
Zbog toga sam primoran ponovo neka od tih pitanja staviti u fokus javnosti i zatražiti od lokalne vlasti da se jasno očituje, te potvrdi ili opovrgne tvrdnje Bošnjaka Stoca o sistemskoj diskriminaciji.
Zašto nadležne institucije šute na podatke o etnički "čistim" javnim preduzećima u Stocu? Zar to nije direktno kršenje zakona i ustavnih prava?
- Ova situacija nije od jučer, ili od prije mjesec-dva. Nažalost, riječ je o jako dugom periodu.
Nije mi jasno zašto se o ovom šutjelo toliko dugo?! Je li riječ o tome da su oni koji su navodno predstavljali Bošnjake potpuno nezainteresovani ili nedorasli funkciji koju obavljaju ili je riječ o potpunom povlađivanju HDZ-u radi sitnošićarskih, najčešće privatnih interesa - ne bih sa sigurnošću mogao reći.
No, jasno je da je riječ o iznimno velikom problemu!
Ovo je moj prvi mandat zastupnika. I od kako sam izabran u najviše zakonodavno tijelo Federacije BiH, upozoravam na to. I na situaciju u Stocu, ali i u mom Mostaru, Čapljini, Prozoru... S parlamentarne govornice iznio sam podatke koji se do sada nisu mogli čuti i o kojima se nije govorilo u Parlamentu. A oni su poražavajući!
Dobio sam reakciju ali nećete vjerovati, od nekih zastupnika koji se predstavljaju kao Bošnjaci u Parlamentu FBiH a koji su mi dobacili iz klupa, sa one druge strane parlamenta iz pozicije i kazali : "Šta ti hoćeš, kao da je bitna nacionalna zastupljenost, samo se struka traži"!? To je njihova reakcija na činjenicu da Agromediteranski zavod u Mostaru broji 43 zaposlenika od kojih su 42 Hrvati uključujući i direktora Zavoda i sve rukovodeće pozicije, i jednog Bošnjaka koji je vjerovatno na najnižoj poziciji.
I onda dobijam dobacivanje sa druge strane parlamenta, od jedne zastupnice koja se predstavlja kao Bošnjakinja: "Šta hoćeš, bitno je da su ljudi stručni, nama nije bitna nacionalna zastupljenost".
Evo to je ono što vam govorim i što se sve vrijeme proteže kada su Bošnjaci u pitanju. Kada je riječ o druga dva naroda i ostalim, onda se traži reciprocitet, ukazuje se na to. Ali kada su Bošnjaci u pitanju, tada nije važno.
Od EP HZHB i Hrvatske pošte Mostar, javnih kompanija čiji je vlasnik Federacija BiH, zatražio sam podatke o broju zaposlenih, te informaciju da li među zaposlenima ima ijedna osoba bošnjačke nacionalnosti. Međutim, dostavljeni "odgovori" ne sadrže tražene informacije. Umjesto konkretnih podataka, i JP Hrvatska pošta Mostar i JP Elektroprivreda HZHB naveli su da "nacionalna pripadnost nije predmet evidencije niti analize u okviru poslovanja" te da "ne vode evidenciju o nacionalnom porijeklu radnika".
U Sarajevu se prebrojavaju krvna zrnca. S druge strane, pogledajte malo ta silna ministarstva, uprave, zavode, agencije FBiH koje su smještene u Mostaru, 90 posto ljudi nažalost ne zna da uopće postoje ali itekako postoje i broje na stotine uposlenika.
Cjelokupan tekst možete pročitati na ovom linku