Do sada nije upotrijebljena: Šta je “trgovinska bazuka” kojom EU prijeti Trumpu?
„Instrument protiv prisile“ (Anti-Coercion Instrument – ACI) ili “trgovinska bazuka”, na koji se ranije pozivao i francuski predsjednik Emmanuel Macron, usvojen je u Briselu 2023. godine s ciljem da Evropsku uniju (EU) zaštiti od pokušaja vanjskih sila da ekonomskim pritiscima iznude promjene politika, bilo na nivou EU ili pojedinih država članica.
U trenutku njegovog donošenja, ACI je prvenstveno bio zamišljen kao odgovor na pritiske iz Kine.
Kako BBC podsjeća, Peking je tada uveo ograničenja na bilateralnu trgovinu s Litvanijom, nakon što je ta država produbila odnose s Tajvanom, što je u Briselu ocijenjeno kao klasičan primjer ekonomske prisile.
Novi kontekst i Grenland
Danas se, međutim, u evropskim krugovima sve češće ukazuje na drugi primjer vanjske sile koja koristi trgovinsku moć kao politički alat – Sjedinjene Američke Države. Prema pojedinim procjenama, Washington nastoji izvršiti pritisak na Evropsku uniju kako bi uticao na njenu politiku prema Grenlandu.
U takvom kontekstu, „instrument protiv prisile“ dobija novu težinu i predstavlja dodatno, snažno oružje u trgovinskom arsenalu Evropske unije.
Kako funkcioniše ACI?
Ako se utvrdi da je neka vanjska sila pokušala izvršiti ekonomsku prisilu i ukoliko pregovori o mirnom rješavanju spora ne daju rezultate, EU dobija proširene ovlasti da odgovori mjerama „u skladu s međunarodnim pravom“.
Prema zvaničnim objašnjenjima iz Brisela, ACI koji je poznat i kao “trgovinska bazuka” omogućava uvođenje ograničenja na uvoz i izvoz robe i usluga, ali i na prava intelektualnog vlasništva te strana direktna ulaganja.
VEZANI Trumpa pitali koliko je daleko spreman ići zbog Grenlanda
„Osim toga, ACI omogućava nametanje različitih ograničenja pristupa tržištu EU, naročito u oblasti javnih nabavki, kao i ograničenja plasmana proizvoda na tržište u skladu s hemijskim i sanitarnim pravilima“, navodi se u dokumentima EU.
Instrument koji još nije aktiviran
Iako je na raspolaganju već više od godinu dana, ACI do sada nikada nije formalno aktiviran. Prošle godine se, tokom pregovora između EU i SAD-a o carinama, spominjala mogućnost njegove primjene, ali je Bruxelles tada odlučio da se ipak zadrži na diplomatskom rješavanju spora.
Ipak, sve izraženije geopolitičke tenzije i rastuća upotreba trgovine kao sredstva pritiska čine da se „instrument protiv prisile“ sve češće posmatra kao realna opcija, a ne samo kao preventivna mjera na papiru.