Ipak, pripadnici elitne grupe ukrajinskih operatera dronova ovoga puta rade iznad zemlje.
Ova grupa ukrajinskih stručnjaka godinama je djelovala u ratnim uslovima u Ukrajini, koristeći dronove za izviđanje i napade. Sada dio njih iste vještine primjenjuje u pustinji na sjeveru Malija.
Oko 15 ukrajinskih stručnjaka raspoređeno je u Maliju, zemlji u afričkom regionu Sahelom kojim upravlja vojna hunta, kako bi pomogli lokalnim pobunjeničkim snagama koje se bore protiv ruskih jedinica. To je dio nastojanja Kijeva da svoje iskustvo u korištenju dronova primijeni i izvan Ukrajine, dok istovremeno razvija saradnju sa grupama koje se suprotstavljaju ruskom vojnom prisustvu u Africi.
CNN je, razgovarajući sa ukrajinskim vojnicima i oficirima uključenim u operacije u Maliju i Libiji, prvi put detaljnije izvijestio o obimu tih aktivnosti na drugim kontinentima.
Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe, upoznat sa operacijama, rekao je da je nekoliko ukrajinskih stručnjaka bilo raspoređeno i u Sudanu, dok su vojnici iz Čada, Nigera i Burkine Faso ranije dolazili u Mali kako bi od ukrajinskih vojnika učili o korištenju dronova.
Kada je Iran ranije ove godine počeo napade na američke saveznike na Bliskom istoku, Ukrajina je poslala timove vojnih stručnjaka u najmanje pet zemalja tog regiona. Oni su nekoliko sedmica obučavali lokalne snage za obaranje dronova iranske proizvodnje tipa "Šahed", koje Rusija koristi u ratu u Ukrajini.
Jedan ukrajinski vojnik koji je bio raspoređen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima rekao je da su radili u zajedničkim timovima sa lokalnim vojnicima, koji su se kretali uz njih i pratili njihove postupke.
Zauzvrat za razmjenu znanja, Kijev je dobio niz sporazuma o bezbjednosnoj saradnji i obećanja o isporukama municije.
U Sahelu, ogromnom polusušnom području južno od Sahare, situacija je složenija.
Rusija posljednjih godina nastoji da ojača svoje prisustvo u Africi, posebno u Sahelu, regionu bogatom mineralima i državama koje su posljednjih godina doživjele više vojnih udara. Moskva je nastojala da popuni bezbjednosni prostor koji je nastao povlačenjem francuskih i drugih zapadnih snaga, pružajući podršku tamošnjim vlastima u zamjenu za finansijske aranžmane i pristup rudarskim projektima.
U početku je Moskva dio tih aktivnosti povjeravala grupi Vagner, privatnoj vojnoj kompaniji čiji je osnivač bio Jevgenij Prigožin. Nakon njegove smrti 2023. godine, poslije neuspjelog pokušaja pobune u Rusiji, dio struktura Vagnera uklopljen je u ruske državne vojne strukture, uključujući Afrički korpus, koji djeluje uz lokalne saveznike Moskve.
Ukrajinska grupa u Maliju djeluje uz separatističku grupu koja sebe naziva Front za oslobođenje Azavada, a koju uglavnom čine Tuarezi sa sjevera zemlje.
Dvojica ukrajinskih vojnika raspoređenih u Maliju rekla su da njihovi pripadnici nisu direktno uključeni u borbe na prvoj liniji, već pobunjenicima pružaju podršku, obuku i pomoć u planiranju operacija.
"Koordiniram njihove operacije na daljinu. Signal sa njihovog drona dolazi do mene putem interneta, a ja im odmah putem radija govorim šta da rade i kuda da lete", rekao je jedan od ukrajinskih operatera dronova koji se trenutno nalazi u Maliju.
"Odlažu u misije, a zatim se vraćaju kod mene i prolazimo kroz svaki detalj njihovih aktivnosti. Ja ne idem na prvu liniju, to je bilo direktno naređenje mojih nadređenih", dodao je.
Rusija je ranije optuživala Ukrajinu za učešće u napadima u kojima su stradali civili u Maliju, što je Kijev negirao.
Istovremeno, organizacija Hjuman rajts voč objavila je tokom ljeta dva izvještaja u kojima optužuje ruske snage u Maliju za ubistva civila. U još jednom izvještaju navedeno je da su "sve strane" direktno uključene u sukob tokom eskalacije nasilja u aprilu nezakonito napadale civile. U tom izvještaju Ukrajina nije pomenuta.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, upitan prošlog mjeseca o tim navodima, rekao je novinarima da Afrički korpus "djeluje striktno u okviru zakona" i "na osnovu zvaničnih zahtjeva legitimnih vlada afričkih država".
Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je da je cilj raspoređivanja u inostranstvu izvršiti pritisak na Rusiju i dovesti u pitanje njenu ulogu bezbjednosnog partnera.
"Naše iskustvo sa dronovima pretvaramo u instrument spoljne politike", rekao je izvor.
Međutim, misija u Africi korisna je i za ukrajinske snage jer im omogućava da opremu i stečena znanja testiraju u potpuno drugačijem okruženju, kao i da partnerima pokažu kako njihovi sistemi i metode funkcionišu u različitim uslovima.
"Prašina i vrućina dovode do toga da oprema brže otkazuje. Filteri, hlađenje, zaštita elektronike, baterije... sve funkcioniše drugačije i zahtijeva ozbiljnu prilagodbu", rekao je izvor, dodajući da se razlikuje i način vođenja borbi.
"U Ukrajini je intenzitet visok, napadi su masovni i pritisak je konstantan. Ovdje se više radi o manevrisanju na velikim teritorijama, zasjedama, kontroli pravaca, djelovanju malih grupa i zavisnosti od poznavanja terena."
Razlike u disciplini i obuci zahtijevaju prilagođavanje na obje strane, rekao je on.
"Mi njih učimo taktici, oni nas uče kako da preživimo i kako da se borimo."
Rusija takođe koristi svoje operacije u Africi za razvoj i prilagođavanje vojne tehnologije. Ove sedmice ruski državni izvoznik naoružanja Rosoboroneksport predstavio je nove rakete i dronove na vazduhoplovnom sajmu El Alamein u Egiptu, a njegov direktor rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS da je to naoružanje "provjereno" u borbenim uslovima u Africi i na Bliskom istoku.
