"Jedna cikla, pet krompira, luk, tikvica, paradajz i malo ječma: 'Kuhamo svoj zadnji boršč'", napisao je stanovnik okupiranog grada Oleškija ukrajinskoj gradskoj upravi koja djeluje s oslobođenog teritorija. "Jedemo jednom dnevno", stoji u drugoj poruci.
"Ove jeseni ćemo sigurno umrijeti. Već umirem, svakim danom sam sve slabija."
Ove potresne poruke među rijetkim su izvorima informacija o uslovima u Oleškiju, gradu koji su ruske snage zauzele na samom početku invazije u februaru 2022. godine. Krajem iste godine grad je postao prva linija fronta nakon što je Ukrajina oslobodila regionalno središte Herson, udaljeno manje od 10 kilometara, na drugoj obali Dnjepra, piše RFE/RL.
Grad okružen minskim poljima
Rat traje već petu godinu, a Oleški su danas uglavnom grad u ruševinama, okružen minskim poljima. Stanovnici su zarobljeni u ratnoj zoni i gotovo potpuno odsječeni od vanjskog svijeta.
Jedan mještanin napisao je da grad, pod stalnom prijetnjom dronova i požara, izgleda "kao iz horor filma".
Ukrajinski zvaničnici i volonteri tvrde da su stanovnici Oleškija praktično taoci ruskih vojnih ciljeva u tom području te da ih ruske snage koriste kao ljudski štit za svoje uporište na okupiranom jugu Ukrajine.
Rusija, prema njihovim navodima, nastoji zadržati kontrolu nad dijelom Hersonske oblasti, jedne od četiri ukrajinske regije koje je Vladimir Putin 2022. godine proglasio dijelom Rusije, što Ukrajina i međunarodna zajednica ne priznaju.
Uz nedostatak hrane, pitke vode, lijekova i električne energije, potpunu blokadu i stalne napade ruskih dronova, situacija u Oleškiju više nije samo "kritična". Volonterka Irina-Ester Vratareva kaže da je to "pravi pakao".
Stanovnici ostaju bez hrane
Oleški su nekada imali oko 24.000 stanovnika, ali se taj broj drastično smanjio. Veliki udarac gradu predstavljala je katastrofalna poplava nakon uništenja brane Kahovka 2023. godine, za šta je Ukrajina optužila Rusiju, čije su snage u to vrijeme kontrolisale branu.
Voda je tada gotovo potpuno potopila grad. Prema ukrajinskim procjenama, poginulo je najmanje 500 ljudi, dok se hiljade vode kao nestale.
Vratareva, glasnogovornica ukrajinske organizacije Humanity, koja navodi da je spasila više od 7.000 ljudi iz okupiranih područja, rekla je da je krajem septembra u Oleškiju ostalo manje od 2.000 ljudi, među kojima je oko 50 djece.
Mnogi su ostali bez domova, imovine i dokumenata. Nemaju siguran izlaz iz grada, dok u Rusiji ne mogu dobiti legalan status. Sada se suočavaju i s glađu.
- Glad je tolika da čovjek u najboljem slučaju pojede malo bistre supe i nekoliko kašika kaše dnevno, ako mu je išta ostalo - rekla je Vratareva 22. septembra.
Dodala je da mještani s kojima je razgovarala očekuju da će im zalihe hrane potpuno nestati tokom oktobra. Ostali su i bez lijekova, medicinske pomoći, vatrogasaca i novca. Neki su se u očaju odlučili na bijeg preko minskih polja.
Bez pomoći i osnovnih uslova
Ukrajinske vlasti navode da je posljednja pošiljka zaliha s ruske strane stigla prije otprilike četiri mjeseca.
Tetjana Hasanenko, načelnica vojne uprave Oleškija, kaže da su zabilježeni slučajevi u kojima su ljudi jeli pse. U jednom intervjuu u aprilu opisala je i prizore pasa koji jedu tijela preminulih.
Ukrajinska novinarka Marija Semenčenko, koja je odrasla u Oleškiju, rekla je za RFE/RL da su njeni rođaci ondje skupljali kišnicu i topili snijeg za osnovne potrebe.
- Znam za potvrđene slučajeve u kojima su ljudi lovili fazane ili čak hvatali golubove - izjavila je.
Približava se peta ratna zima, a ukrajinski zvaničnici upozoravaju da preostalim stanovnicima ponestaje vremena. Hasanenko ističe da ljudi broje sate i dane i nadaju se bilo kakvom rješenju.
Prošle zime stariji ljudi smrzavali su se u domovima u kojima je temperatura padala na tri stepena Celzijusa. Volonterka Ksenija Arhipova rekla je da su ljudi, dok su još imali snage hodati, dolazili u bolnicu potpuno iscrpljeni jer nisu imali šta jesti.
Lokalna bolnica još radi, iako, prema navodima ukrajinskih zvaničnika, nema struje ni goriva za generator. Hasanenko kaže da se bolnički podrum koristi za čuvanje tijela preminulih.
Pozivi za humanitarni koridor
Ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinec kaže da Kijev od proljeća pokušava uspostaviti humanitarni koridor, ali da Moskva to odbija.
Sredinom septembra izjavio je da je za najmanje 358 ljudi potrebna hitna evakuacija.
- Ako ćete s ovog sastanka zapamtiti samo jednu stvar, neka to budu Oleški. Čujte njihov krik za pomoć - rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga u govoru pred Generalnom skupštinom UN-a 23. septembra u Njujorku.
Pozvao je Rusiju da otvori humanitarne koridore.
Kremlj priznaje da postoje "problemi" s dostavljanjem hrane i lijekova, ali za situaciju krivi Ukrajinu. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je 21. septembra da ukrajinske snage ugrožavaju rute za snabdijevanje te da ruska vojska radi na rješavanju problema.
Optužbe za ometanje pomoći
Ukrajinski zvaničnici i volonteri, međutim, tvrde da ruska vojska ometa humanitarne napore i provodi represiju.
- Prema našim informacijama, ruske snage su privele, pretukle i bacile u podrum nekoliko ljudi koji su primili hranu - rekao je Oleksandar Prokudin, načelnik vojne uprave Hersonske oblasti.
Spomenuo je i slučajeve seksualnog nasilja nad osobama koje su primile pomoć. RFE/RL navodi da nije mogla nezavisno provjeriti ove tvrdnje.
Hrana se dostavlja dronovima
Ukrajina je nedavno pokušala dronovima dostaviti hranu i potrepštine za oko 100 domaćinstava u Oleškiju.
Jurij Boječko iz organizacije Nada za Ukrajinu tvrdi da ruske snage namjerno obaraju te dronove. Arhipova navodi da je prošle godine, dok je pomoć iz Rusije još stizala, najmanje pet ljudi poginulo u granatiranju dok su čekali u redu za hranu.
Vratareva tvrdi da ima dokaze da ruske snage dronovima namjerno gađaju civile u Oleškiju. RFE/RL nije mogla nezavisno provjeriti te navode.
Ona smatra da su pokušaji dostavljanja hrane samo "produžavanje agonije" te ističe da su stanovnici Oleškija, uključujući starije i bolesne, pretvoreni u ljudski štit.
Vojni stručnjaci navode da su Oleški važno uporište za ruske napade na dio Hersonske oblasti koji je pod kontrolom Ukrajine, uključujući grad Herson, kao i na druge dijelove juga Ukrajine.
- Jedino ispravno što se može učiniti je humanitarna pomoć koja omogućava evakuaciju. Samo evakuacija - zaključuje Vratareva.
Dodaje da nikada nije vidjela tako potpunu zamku te da, za razliku od drugih mjesta gdje je postojala barem mala šansa za izlaz, u Oleškiju takve šanse nema.
