Robne rezerve hitno potrebne u RS, a niko ih više i ne spominje

Vlast je, istina, prije nekoliko mjeseci takođe priznala da su nam robne rezerve potrebne, ali nije poznato da li je načinjen ijedan korak na njihovom uspostavljanju.

Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su robne rezerve trebale biti formirane davno, jer godinama imamo krizu, koja nije "samo naša", već ima svjetske razmjere.

"Ali, sve druge države odgovore na tu krizu, dok kod nas nema odgovora. Mi se bavimo izborima, a ne životom građana. Bavimo se foteljom, a ne da zaštitimo stanovnike od nestašice. Povećanje cijena goriva uzima danak, a taj danak plaćaju građani. Povećane su plate funkcionerima, a nijedan potez nije urađen da se bilo šta ublaži kada je u pitanju drastična ekonomska kriza koju osjeća cijeli svijet, a pogotovo mi, zemlja koja je ipak na rubu siromaštva", rekla je Marićeva za "Nezavisne novine".

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, poručuje da je ključ svega zaštita domaće proizvodnje na nivou BiH.

"Druga stvar je da vlast u Republici Srpskoj shvati da moramo imati rezerve mesa, mlijeka i pšenice. To su strateški proizvodi bez kojih se, uz vodu, ne može živjeti. Ali, vidite da je izborna godina, oni razmišljaju o foteljama, a ova suša će uzeti danak. Vidite i sami da gori sve. U Semberiji je kukuruz 'završio' svoje. Neće ostati 10 odsto da nešto valja, a i to je lošeg kvaliteta. Sav ceh će na kraju platiti građani", rekao je Bakajlić u izjavi za "Nezavisne novine".

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da osnivanje robnih rezervi predstavlja mehanizam za osiguranje raspoloživosti osnovnih proizvoda u uslovima kada dođe do nestašica ili drastičnog povećanja cijena.

I do nestašica i do značajnog rasta cijena, pojašnjava profesor Mlinarević, dolazi usljed šokova na strani ponude koji mogu biti uzrokovani poremećajima lanaca snabdijevanja ili prirodnim nepogodama kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima.

"Stoga smislenost robnih rezervi treba posmatrati kroz prizmu efikasnosti njihovog korišćenja. U slučaju cjenovnih poremećaja za željeni uticaj na cijene su potrebne ogromne robne rezerve. Republika Srpska to nije u stanju da formira i samo po sebi bi to proizvelo veći trošak od koristi. Puno efikasnije je u tim situacijama koristiti dobro osmišljenu budžetsku pomoć građanima srazmjerno udaru inflacije na njihov standard", rekao je Mlinarević.

Sa druge strane, prema njegovim riječima, za slučaj poremećaja snabdjevenosti tržišta osnovnim poljoprivrednim dobrima, potrebno je kroz robne rezerve osigurati odgovarajuću količinu tih proizvoda kojim bi se amortizovao uticaj sušne godine na dostupnost i cijenu hrane.

"Ne treba izgubiti iz vida da je od presudnog značaja za uspjeh koncepta robnih rezervi adekvatno upravljanje. U suprotnom, a čemu smo nažalost nerijetko kroz istoriju svjedočili, i robne rezerve bi mogle postati neuralgična tačka lošeg upravljanja i kanal za nesvrsishodno rasipanje budžetskih sredstava", rekao je Mlinarević za "Nezavisne novine".

U martu je, podsjetimo, premijer Savo Minić izjavio da su robne rezerve potrebne Republici Srpskoj.

"Slažem se da treba da postoje. Služe da neko ne bude gladan, a u Srpskoj niko nije gladan", rekao je Minić.

Šta je u proteklih pet mjeseci urađeno na formiranju robnih rezervi, ako je urađeno išta, nismo uspjeli saznati. Upit na ovu temu smo, naime, poslali Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske, ali odgovor nismo dobili.

Robne rezerve Republika Srpska, podsjetimo, nema godinama. Da će ih Vlada Republike Srpske ugasiti, znalo se još 2018.

Od tada do danas, vlast kroz ovaj mehanizam nije mogla intervenisati ni u jednoj krizi, od pandemije virusa korona, preko rata u Ukrajini, do sukoba na Bliskom istoku. U FBiH je situacija drugačija - imaju svoje zalihe.