Iako je prodaja cigareta na crnom tržištu smanjena u Bosni i Hercegovini (BiH) u prethodnim godinama, rezani duhan i dalje je većinom izvan legalnih tokova. Zašto dosadašnje mjere nisu dale rezultate u tom segmentu i šta bi država trebalo da uradi drugačije?
IPSOS istraživanje za 2026. godinu pokazuje da 94 posto tržišta rezanog duhana kontrolira crno tržište. Preciznije, građani BiH godišnje konzumiraju 1.535 tona rezanog duhana.
Model koji je dao rezultate kod cigareta, odnosno kombinacija stabilne akcizne politike, pojačanog rada agencija za provođenje zakona i građanske participacije, trebalo bi primijeniti i na rezani duhan, poručuju iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Udruženja ekonomista RS SWOT i duhanske industrije.
Menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku u kompaniji British American Tobacco (BAT) Adria Darko Gašpar kaže da su kod cigareta vidljivi ohrabrujući rezultati i pad nelegalnog tržišta zahvaljujući zajedničkom radu institucija, ali da rezani duhan i dalje ostaje dramatičan problem.
"Ilegalni duhan dolazi iz dva izvora, domaći proizvođači nemaju gdje legalno prodati sirovinu, pa ona završava kod švercera, a drugi izvor je švercani rezani duhan iz drugih zemalja. Crno tržište košta državu 419 miliona KM godišnje - što je ekvivalent cijele mjesečne isplate penzija", ističe Gašpar.
Darko Gašpar (Foto: Udruženje ekonomista SWOT)
Prema njegovim riječima, neophodan je podsticaj za organiziran otkup domaćeg duhana, pojačane kontrole na pijacama i zapljene.
Da UIO kontinuirano radi na suzbijanju ilegalne trgovine, potvrđuje i načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Ratko Kovačević.
Ističe da UIO posljednje tri godine provodi akciju "Market", usmjerenu na otkrivanje, sankcioniranje i prevenciju kriminalnih aktivnosti iz nadležnosti Uprave, posebno onih koje se odnose na ilegalan promet duhana i duhanskih prerađevina.
"Opći cilj operacije je doprinijeti zaštiti državnih prihoda, kao i onemogućiti daljnju prodaju ilegalno prometovanog duhana i duhanskih prerađevina. U prva četiri mjeseca 2026. godine službenici UIO oduzeli su duhan i duhanske prerađevine koji su se pokušali prodati na crnom tržištu, kao i mašine za rezanje duhana i pakovanje cigareta, u ukupnoj vrijednosti od tri miliona maraka", naglašava Kovačević.
Kada je riječ o prihodima od akciza na duhan i cigarete, UIO je u 2025. godini prikupila milijardu i 175 miliona KM, što je za oko 40 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu.
Ako te prihode uporedimo s prihodima iz 2020. godine, kada je ukupno po ovom osnovu prikupljeno 709,7 miliona KM, može se zaključiti da su prihodi od akciza na duhan i duhanske prerađevine u 2025. godini bili veći u odnosu na 2020. godinu za čak 65 posto.
Dodatni pokazatelj jačanja legalnog tržišta vidi se i kroz broj izdatih akciznih markica. UIO je tokom 2025. godine izdala oko 311 miliona akciznih markica, dok je godinu ranije izdato 294 miliona. Poređenja radi, 2020. godine izdato je svega 185 miliona markica, što predstavlja rast od čak 68 posto u posljednjih pet godina. U UIO smatraju da je povećanje broja izdatih markica jedan od najvažnijih pokazatelja smanjenja ilegalnog tržišta cigareta i duhanskih proizvoda.
Prema riječima sagovornika, zajedničkim djelovanjem agencija za provođenje zakona, raniji negativni trendovi su se preokrenuli. Ključne mjere bile su moratorij na rast akciza, intenzivnija borba protiv krijumčarenja i kampanja "Stop švercu".
Gašpar smatra da je važnu ulogu odigrao i moratorij na rast akciza koji je uveden 2020. godine. Prema njegovim riječima, period od 2012. do 2019. obilježilo je brzo povećanje akciza koje je dovelo do pada legalnog tržišta i rasta šverca. Tek kombinacija stabilnije akcizne politike, pojačanih kontrola i kampanje protiv ilegalne trgovine omogućila je preokret trendova i oporavak budžetskih prihoda.
Pomenuta kampanja, koju sa UIO zajedno provodi Udruženje ekonomista RS SWOT, ima za cilj suzbijanje crnog tržišta duhana i duhanskih prerađevina.
U borbi protiv ilegalnog tržišta značajnu ulogu imaju i sami građani. Tokom 2025. godine UIO je putem otvorene linije, e-mail adrese, Viber broja i redovne pošte zaprimila ukupno 699 prijava, od kojih se veliki broj odnosio na nedozvoljeni promet duhana i duhanskih prerađevina. Nakon obrade, prijave su proslijeđene nadležnim organizacionim jedinicama na daljnje postupanje.
Izvršni direktor u ovom udruženju Saša Grabovac upozorava da BiH zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda godišnje gubi oko 419 miliona KM prihoda od akciza i PDV-a.
"Taj novac bi mogao biti uložen u izgradnju novih dionica autoputa na Koridoru Vc, finansiranje jedne kompletne mjesečne isplate penzija za sve penzionere ili potpunu modernizaciju jednog velikog kliničkog centra. Svako smanjenje ilegalnog tržišta znači više sredstava za javne budžete, infrastrukturu i razvojne projekte koji direktno utječu na svakodnevni život građana, od saobraćaja i ekonomskog razvoja do kvalitetnijih javnih usluga", ističe Grabovac.
Saša Grabovac (Foto: Udruženje ekonomista SWOT)
Prema njegovim riječima, iako su posljednjih godina ostvareni vidljivi pomaci, više od četvrtine ukupnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda i dalje ostaje izvan legalnih tokova, što pokazuje da su potrebne dodatne mjere.
Sagovornici upozoravaju da bi naredni izazov moglo predstavljati i tržište novih nikotinskih proizvoda. Elektronske cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice sve su prisutniji u BiH, dok jedinstven regulatorni okvir još nije uspostavljen. Prema riječima Gašpara, nepostojanje jasnih pravila otvara prostor za razvoj novog sivog tržišta, zbog čega je potrebno pravovremeno usvajanje regulative i usklađene fiskalne politike.
Podaci s terena pokazuju da nadležne institucije nastavljaju intenzivne aktivnosti. U okviru operacije "Market", koju UIO provodi posljednje tri godine, službenici su samo u prva četiri mjeseca 2026. godine oduzeli duhan, duhanske prerađevine i opremu za njihovu proizvodnju u vrijednosti od oko tri miliona KM.
Uprkos napretku u suzbijanju ilegalne prodaje cigareta, rezani duhan ostaje najveći izazov za nadležne institucije, a uspjeh budućih mjera zavisit će od toga hoće li država uspjeti ovaj segment tržišta vratiti u legalne tokove.
Iskustvo s tržištem cigareta pokazalo je da kombinacija stabilne akcizne politike, snažnog rada institucija i uključivanja građana može dati rezultate, ali podaci prema kojima čak 94 posto tržišta rezanog duhana ostaje u rukama švercera pokazuju da najveći posao za državu tek predstoji.
