Reditelj Ivan Leo Lemo operetom "Mala Floramye" vraća duh Splita u Sarajevo: Ovdje sam doma

Sarajevska publika imat će priliku uživati u raskošnoj produkciji uz pratnju Sarajevske filharmonije, pod dirigentskom palicom maestra Harija Zlodre.

Novo izvođenje "Male Floramye" nadovezuje se i na širi kontekst obilježavanja jubileja posvećenim velikim imenima splitske muzičke scene, o čemu je reditelj Lemo govorio i u nastavku razgovora.

Kako kaže, protekle godine u njegovom rodnom gradu Splitu obilježavana je 130. godišnjica rođenja velikih skladatelja Jakova Gotovca i Ive Tijardovića, gdje je održano niz zanimljivih programa. Ističe kako je pravo čudo i to što su ovi skladatelji rođeni i u istoj ulici. Ono što je zanimljivo jeste da su u tim programima sudjelovali i solisti sarajevske opere.

"Odbor za proslavu te obljetnice vodi gospođa Herci Ganza i bit će nam gošća na skorim izvedbama 'Male Floramye'. Prošle sezone, imao sam čast s maestrom Harijem Zlodrom u Koncertnoj dvorani Ivo Tijardović režirati njegovu operetu 'Avantura u Šangaju'. U toj lijepo prihvaćenoj inscenaciji briljirali su i solisti sarajevske opere Ileš Bečej i Erol Ramadanović. Nakon toga smo maestro Zlodre i ja za otvaranje Splitskog ljeta radili praizvedbu monumentalne Tijardovićeve opere 'Dioklecijan' koja je čak od 1964. čekala svoje uprizorenje u punom sjaju", rekao je na početku reditelj Lemo.

Osim Ileša i Erola s kojima su, kako kaže, punog srca nastavili saradnju, u operi "Dioklecijan" sudjelovali su i kao autorski tim i kao izvođači, mnogi drugi sarajevski umjetnici.

"Amna Kunovac Zekić je bila kostimografkinja, Belma Čečo Bakrač koreografkinja, Aida Čorbadžić je nastupila u ulozi Dioklesove kćerke Priske, a osim nje, od solista NPS-a, svoj su talent i scensku snagu Splićanima predstavili i Amir Saračević te Ermin Ašćerić", dodao je.

Prema tome, vratiti se u Sarajevo i pripremati za jedan ovako važan jubilej, za reditelja Lemu je bilo uzbudljivo.

"Vratiti se u Sarajevo i raditi na obnovi naše 'Male Floramye', repertoarne 'žile kucavice' omiljenog mi NPS-a, bilo je i jeste kao da smo u novoj, uzbudljivoj epizodi puno veće serije kreativnog prožimanja u čast Tijardovića i u službi publike koja nam vraća uloženu ljubav i trud punim gledalištima i ozarenim licima. Svi smo jedva čekali pjevati, plesati i skakati po notama i daskama i baš nam je drago da saradnja oko 'Floramye', započeta 2020. godine, još traje i još nas uvijek spaja, inspiriše i međusobno ažurira. Sretni smo i zahvalni", poručio je.

Ova opereta kroz tri čina prati mladenačku strast, ratnu kušnju i poratno iscjeljenje. Stoga nas je zanimalo kako je reditelj balansirao ritam i dinamiku kroz ta tri čina, koja su tematski različita.

"Vrlo dobro znamo kako i u životu rat razdvoji te cjeline u kojima smo zbog drastičnosti iskustva drugačiji. Tijardović nas i kao libretist i kao skladatelj vozi kroz fabularni rafting. U prvom činu krstarimo morima dalmatinskih melodija. Sve ljubavno je poput blagog vjetra maestrala, zaigrano i nevino. Kada zapušu ratni vjetrovi, melodrama postaje drama razdvojenosti i promjene identiteta. Lokalni mikrosvjetovi nestaju pod makro mrakom svijeta. Gasi se svjetlo nevinog pa pratimo kako će ljubav pronaći put, kako će priča ili sudbina ili sudbinska priča probiti novo korito da rijeka sreće opet poteče. Ljubav uvijek nađe put jer ona jeste put. U trećem činu poraća dolaze olakšanja, spoznaje i ponovni susreti. Ljubav, dok je bila testirana razdvojenošću, dobila je na vrijednosti", objašnjava.

Iako je radnja "Male Floramye" smještena u vrijeme Prvog svjetskog rata, teme koje se prožimaju, mogu poslužiti kao lekcija i današnjim generacijama. Ona prikazuje univerzalna iskustva i procese sazrijevanja, gubitka i obnove, što su motivi koji nadilaze vrijeme u kojem je djelo nastalo.

"Tijardović završava svoju operetnu maketu života stihom: 'Da nije 'jubavi, ne bi svita bilo'. Ti stihovi su jedra puna maestrovog iskrenog zanosa čovjekom i čovječnošću koja već sto godina jedre i muzičkim galijama razvoze različite generacije publike na iste suštinske destinacije. Digitalno doba nije ništa na tu temu promijenilo. Dapače, dalo joj je na važnosti jer pozorište više nije tu samo da zabavi, već sad čuva ljudskost koju transhumanizam ne treba za uspostavu svoje efikasnosti", ističe.

Reditelj Ivan Leo Lemo, koji je osim po opereti "Mala Floramye" i operi "Dioklecijan", između ostalog, bosanskohercegovačkoj publici poznat i po operi "Figarov pir", predstavi "Što je muškarac bez brkova" i monodrami "Vla Vla Vlajland Cabaret", otkrio je šta ga to privlači u BiH pa se često vraća.

"Zahvalan sam na svim pozivima, sad već kroz desetljeća režiranja i sukreiranja priča koje pokušavaju liječiti i tješiti. Ovdje sam, naravno, doma. Kao dijete, igram se s prijateljima i sa svojom pozorišnom porodicom. Kad doletimo u neko gnijezdo svi tražimo i pronalazimo isto, sigurnost, razumijevanje, povjerenje i poštovanje. Sve su to sastojci ljubavi. Pritom se i odlično zabavljamo", otkriva.

Ističe kako bez obzira na politiku koja nam se svakodnevno servira zajedno s kolegama iz teatra ruši granice razlika.

"Dokle god imamo to prepoznavanje i prožimanje, bogati smo. Bez obzira što nam se čini, na planu društveno-političkog aktualiteta, da nas stalno neko vara, svađa, potkrada i manipuliše, bez obzira na sve te otegotne okolnosti nerazumnog (ne)vremena nesporazuma, mi u teatru rušimo granice razlika i tražimo prilike za prisnost, za prepoznavanje i za ljekovitu prisutnost. Pozorište je sveti primjer po kojem treba krojiti svijet. Pozornice osvijetle ono što je važno, pokažu put komunikacije i kreacije. Konačno, to su mjesta gdje gasimo ekrane i palimo empatije. Bez obzira jesmo li u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Hondurasu ili Belgiji", poručuje.

Nakon izvedbi u Sarajevu, Lemo odlazi u Njemačku kako bi režirao jednu predstavu. Međutim, kada je riječ o domaćim projektima, poziva publiku na izvedbu "Male Floramye" u Sarajevu. Ukoliko ipak neki propuste "Splićane u Sarajevu", poziva ih "na Sarajlije u Splitu".

"Za sada nemamo ništa konkretno dogovoreno, ali znam da smo jedni drugima 'u radaru' i da nećemo propustiti priliku da ponovo gradimo svjetove na radost publike. Dok ne uđemo u te nove gušte i galaksije, pozivam publiku da pogleda našu 'Malu Floramye' u Narodnom pozorištu, da vide kako čuvamo tradiciju prijateljstva koju su nam predali kolege prethodnici, kada je Sarajlijama velika Gertruda Munitić, kao i danas Aida Čorbadžić pjevala o 'sto koluri 'jubavi' i o 'biseru mora'. Ako propustite Splićane u Sarajevu, onda dođite na Sarajlije u Splitu. Tijardovićeve 'Avantura u Šangaju' i 'Dioklecijan' slave važnost njegovog stvaralaštva, testiraju je u novim vremenima, a sarajevski pjevači u tim predstavama divni su ambasadori ove zemlje i njenog duha", poručio je Lemo.

Podsjećamo, opereta "Mala Floramye" vraća se na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo 27. i 28. februara s početkom u 19:30 sati.

Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online, putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.