Njemački novinar i dugogodišnji poznavalac Balkana Erich Rathfelder ocjenjuje da je došlo do ozbiljnog razilaženja između SAD-a i evropskih saveznika u politici prema Bosni i Hercegovini, posebno nakon spora o nasljedniku Christiana Schmidta na funkciji visokog predstavnika.
Rathfelder piše da “sada škripi i u bosanskoj politici između SAD-a i Evrope”, nakon što kandidat kojeg je preferirala administracija Donalda Trumpa nije izabran za visokog predstavnika.
Prema njegovom tekstu za TAZ, “Pariz, Berlin i London” odbili su američkog favorita za funkciju visokog predstavnika za BiH, dok su SAD bile razočarane što italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi nije izabran.
Rathfelder navodi da su Francuska, Njemačka i Velika Britanija podržale francuskog diplomatu Renéa Troccaza, dok su SAD nakon toga upozorile da bi “evropska neodlučnost” mogla natjerati Washington da “preispita svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni”.
“Srpsko-ruska linija”
Najozbiljnija ocjena u Rathfelderovom komentaru odnosi se na mogući zaokret američke politike.
On piše da, prema strahovanjima predstavnika civilnog društva u Sarajevu, SAD “”.
Rathfelder potom navodi da Srbija “oduvijek želi” izdvojiti bh. entitet Republika Srpska (RS) iz Bosne i Hercegovine i pripojiti je Srbiji, dok, kako piše, “hrvatski nacionalistički ekstremisti” također žele područja zapadne Hercegovine razviti u treći entitet ili ih čak pripojiti Hrvatskoj.
Većina protiv podjele
Rathfelder u komentaru piše da se “većinsko stanovništvo” koje čine nenacionalisti, civilno društvo, manjine i Bošnjaci protivi takvom scenariju i drži se zajedničke države.
“”, navodi Rathfelder.
Budućnost OHR-a
Prema njegovom komentaru, razgovori među članicama PIC-a o Schmidtovom nasljedniku se nastavljaju, ali kompromis nije postignut. Zbog toga, piše Rathfelder, Schmidt ostaje na funkciji “dok se ne postigne konsenzus”.
On dodaje da iza spora stoji i “temeljno neslaganje o budućnosti Ureda visokog predstavnika”.
Rathfelder navodi da američka administracija sedmicama signalizira kako bi naredni visoki predstavnik trebao imati manje ovlasti.
Bonske ovlasti i Dodik
U tekstu se podsjeća da visoki predstavnik ima tzv. bonske ovlasti, odnosno izuzetna ovlaštenja da nameće zakone ili smjenjuje političare u BiH.
Rathfelder piše da je Schmidt ta ovlaštenja koristio protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojeg opisuje kao "ekstremnog nacionalistu" koji podržava Trumpa.
