Rat na ulicama Francuske: Demonstranti ušli u gradsku skupštinu. Policija ih rastjeruje suzavcem

Hiljade ljudi izašle su u subotu na ulice francuskih gradova zbog visokih troškova života i nezadovoljstva stanjem javnih službi. Proteste su u više gradova obilježili sukobi s policijom, koja je upotrijebila suzavac, prenosi Reuters.

Prema podacima francuskih vlasti, do podneva je izvan Pariza održano 140 protesta, na kojima je učestvovalo 32.800 ljudi. Vlasti za nasilje optužuju grupe koje opisuju kao „ekstremnu ljevicu“, dok Reuters navodi da je riječ o jednim od najnasilnijih protesta posljednjih godina.

Talas nezadovoljstva pokrenut je prošlog mjeseca u srednjim školama u siromašnijim sjevernim predgrađima Pariza. Zahtjevi za većim brojem nastavnika i boljim uslovima u školama ubrzo su prerasli u širi pokret protiv nejednakosti, visokih životnih troškova i stanja u javnim službama.

Nasilje i blokade

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da su u nekoliko gradova zabilježeni nasilni incidenti, uključujući vandalizam u Marseilleu i napade na policiju, medije i javne zgrade. U centru Pariza raspoređene su jake policijske snage, posebno oko Elizejskih poljana i Slavoluka pobjede, koji su izuzeti iz ruta dvaju odobrenih protesta.

Demonstranti u fluorescentnim prslucima blokirali su ulice, podsjećajući na prizore protesta „Žutih prsluka“ iz prethodnog mandata predsjednika Emmanuela Macrona. Gradonačelnik Marseillea izjavio je da je vandalizirana gradska vijećnica te da, nakon razgovora s premijerom i ministrom unutrašnjih poslova, u grad stižu policijska pojačanja.

„Protestujemo jer su troškovi života postali nepodnošljivi, gorivo je preskupo, a srednjoškolce širom zemlje napadaju i povređuju samo zato što traže više nastavnika i normalne uslove za učenje“, rekla je 19-godišnja demonstrantica Lola u Parizu.

Pritisak na vlast

Jedan svjedok opisao je kako se grupa od stotinjak ljudi uputila prema početku protestne kolone, uzvikujući uvrede na račun policije.

Macron, koji je u petak pozvao na smirivanje situacije, približava se kraju mandata suočen s političkom rascjepkanošću i sve izraženijim ekonomskim pritiscima. Vladine mjere za smanjenje javnog duga nisu umirile investitore, a troškovi državnog zaduživanja porasli su na najviši nivo u više od dvije decenije.

Istovremeno raste nezadovoljstvo načinom na koji policija postupa prema demonstrantima. Među povrijeđenima je i tinejdžer koji je izgubio šaku nakon što je podigao šok-bombu. Premijer Sébastien Lecornu izjavio je da je povrijeđeno i više od 900 policajaca.

Istrage policijskog nasilja

Tijelo zaduženo za nadzor policije istražuje najmanje 20 prijava zbog policijskog nasilja. Francuska je privremeno obustavila upotrebu šok-bombi na studentskim protestima, ali je ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez najavio mogućnost njihove ponovne upotrebe u subotu.

Pozivi upućeni putem društvenih mreža učesnicima ranijih protesta, prema svemu sudeći, proširili su krug demonstranata. Priključivanje iskusnih aktivista i podrška sindikata mogli bi doprinijeti još masovnijim okupljanjima.

Pokret „Žutih prsluka“ nastao je 2018. godine kao reakcija na poreze na dizel, a potom prerastao u masovne proteste protiv visokih troškova života i nejednakosti. Okupljanja su se smirila nakon što je Macron najavio smanjenje poreza vrijedno više milijardi eura.

Yannick Maillou, učitelj iz mjesta La Crèche na zapadu Francuske i učesnik pokreta „Žutih prsluka“, rekao je da je za subotu organizirano nekoliko lokalnih okupljanja, a da su građane na proteste pozvali i sindikati.