Rat u Ukrajini i dalje snažno utiče na odnose Zapada i Rusije, dok se diplomatske tenzije između Moskve i Berlina dodatno zaoštravaju. Njemačka sve otvorenije govori o sigurnosnim prijetnjama iz Rusije, dok Moskva poteze Berlina tumači kao dio šireg pritiska Zapada. Hrvatski geopolitički analitičar Zoran Meter u svojoj analizi za portal „Dnevno.hr“ iznosi procjene o mogućem daljem razvoju situacije.
U fokusu njegove analize su njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz), američka politika prema ratu u Ukrajini, potezi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodymyr Zelensky) te sve izraženiji rizik od direktnog sukoba Rusije i NATO-a.
Zaoštravanje Berlina i Moskve
Prema navodima iz analize, njemačka vlada optužila je Moskvu za umiješanost u incident s dronom na aerodromu Leipzig te najavila zatvaranje ruskih diplomatskih i kulturnih institucija.
Moskva je na to odgovorila najavom zatvaranja njemačkih kulturnih institucija u Rusiji, uključujući Goethe Institut.
Meter smatra da bi dalji incidenti i međusobne optužbe mogli dodatno pogoršati odnose dvije zemlje i dovesti ih do potpunog prekida diplomatskih odnosa.
Posebnu pažnju posvećuje politici Fridriha Merca, za kojeg smatra da Njemačku želi pretvoriti u vodeću vojnu silu Evropske unije.
Njemačka povećava vojnu moć
U analizi se navodi da ubrzana militarizacija Njemačke odgovara interesima dijela zapadnih struktura koje žele snažniju evropsku ulogu u suočavanju s Rusijom.
Istovremeno, odnosi Moskve i Berlina sve su udaljeniji od perioda u kojem su dvije zemlje razvijale snažnu ekonomsku saradnju.
Meter smatra da se evropska sigurnosna arhitektura zbog rata u Ukrajini nepovratno promijenila, dok se Rusija sve više okreće Kini i drugim državama izvan zapadnog bloka.
- Zapad neće stati na ovome i eskalirat će odnose s Rusijom do maksimuma upravo preko Njemačke - navodi Meter u svojoj analizi.
U tom kontekstu posebno se govori o jačanju njemačke vojne industrije i nastojanju Berlina da preuzme veću ulogu u evropskoj sigurnosnoj politici.
Zelenski podiže ljestvicu
Poseban dio analize posvećen je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i sve intenzivnijim napadima na ciljeve duboko unutar Rusije.
Meter navodi da bi eventualni napadi na ruski civilni zračni saobraćaj mogli dodatno zaoštriti situaciju i izazvati žestok odgovor Moskve.
Ruski predsjednik Vladimir Putin (Vladimir Putin) ranije je takve poteze opisivao kao oblik državnog terorizma i poručivao da bi Moskva pronašla način da odgovori.
U analizi se posebno razmatraju posljedice eventualnog širenja ukrajinskih napada na rusku civilnu infrastrukturu, uključujući aerodrome.
Takav razvoj događaja, prema Meterovoj procjeni, mogao bi dodatno povećati rizik od direktnog sukoba između Rusije i zapadnih država.
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države nastavljaju balansirati između podrške Ukrajini i vlastitih vojnih potreba.
Američki državni sekretar Marko Rubijo (Marco Rubio) govorio je o potrebama SAD-a za dodatnim zalihama presretača za sisteme Patriot, uz upozorenje da Washington mora voditi računa i o vlastitim zalihama.
Tramp pod pritiskom
Američki predsjednik Donald Tramp (Trump), prema navodima iz analize, i dalje ostavlja otvorenom mogućnost razgovora s Putinom o završetku rata u Ukrajini.
Tramp je poručivao da je spreman razgovarati s ruskim liderom kada procijeni da postoji mogućnost ozbiljnog napretka prema mirovnom sporazumu.
Istovremeno, odnosi Vašingtona (Washingtona) i Moskve ostaju opterećeni brojnim otvorenim pitanjima, dok se pritisak na evropske saveznike dodatno povećava.
Meter upozorava da bi direktnije uključivanje SAD-a u sukob s Rusijom predstavljalo potpuno novu dimenziju krize, posebno imajući u vidu da je Rusija nuklearna sila.
Strateška taktika
Jedna od ključnih teza analize jeste tvrdnja da Putin primjenjuje ono što Meter naziva „strateškim strpljenjem“.
Prema toj interpretaciji, Moskva nastoji izbjeći poteze koji bi doveli do direktnog sukoba s NATO-om, istovremeno nastavljajući vojne operacije u Ukrajini.
Meter smatra da Zapad, s druge strane, nastoji zadržati politički i ekonomski utjecaj u svijetu koji postaje sve više multipolaran.
Zbog toga trenutnu situaciju opisuje kao veliku geopolitičku utakmicu u kojoj bi svaki pogrešan potez mogao imati nesagledive posljedice.
Najveći rizik, prema njegovoj analizi, predstavlja mogućnost da se sukob koji je trenutno ograničen na Ukrajinu proširi i direktno zahvati Rusiju i članice NATO-a.
U konačnici, Meter zaključuje da bi smirivanje tenzija i postizanje političkog dogovora predstavljali najmanje rizičan scenarij, dok bi nastavak eskalacije mogao otvoriti prostor za mnogo širi sukob čije bi posljedice bilo teško predvidjeti.
