Bosna i Hercegovina se suočava s paradoksom na tržištu rada – dok veliki broj ljudi i dalje traži zaposlenje, poslodavci sve teže pronalaze radnike za određene poslove. Najveći problem više nije samo broj radnih mjesta, nego nedostatak ljudi s konkretnim znanjima i vještinama.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj zaposlenih u zemlji posljednjih godina se kreće oko 850 hiljada, dok istovremeno stotine hiljada osoba i dalje postoje u evidencijama službi za zapošljavanje.
Evidencije zavoda
Prema Anketi o radnoj snazi, u četvrtom kvartalu 2025. godine radnu snagu u BiH činilo je gotovo 1,44 miliona osoba, od čega je bilo blizu 1,28 miliona zaposlenih i 161 hiljada nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti iznosila je 11,1 posto.
S druge strane, na evidencijama zavoda za zapošljavanje i dalje se nalazi više od 300 hiljada osoba koje traže posao. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, krajem maja 2026. godine na evidencijama je bilo više od 305 hiljada nezaposlenih osoba.
Međutim, broj nezaposlenih ne znači automatski da poslodavci mogu pronaći radnike koje traže. Najizraženiji nedostatak postoji u zanimanjima gdje su potrebne praktične vještine – građevinski radnici, varioci, električari, vozači, kuhari, zanatlije, ali i medicinski radnici.
Poseban problem predstavlja odlazak radne snage u inostranstvo. Mnogi iskusni radnici iz građevine, zdravstva, transporta i proizvodnje posljednjih godina napustili su BiH, dok obrazovni sistem ne uspijeva dovoljno brzo nadoknaditi taj gubitak.
Strani radnici
Poslodavci sve češće upozoravaju da im problem nije samo pronaći čovjeka za posao, nego pronaći osobu koja ima potrebnu kvalifikaciju i iskustvo. Zbog toga pojedine firme počinju zapošljavati radnike iz drugih država, jer domaće tržište više ne može zadovoljiti njihove potrebe.
Ipak, i tu postoje problemi.
- To je loša poruka za poslodavce. Usporava ekonomski rast i konkurentnost sa zemljama regiona. Najsporije ide sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Dok brže idu sigurnosne provjere i rad za Zavodom za zapošljavanje. Mnogo lakše je angažovati domaću snagu, sve ide brže – izjavio je direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.
Istovremeno, veliki broj mladih koji završavaju fakultete teško pronalazi posao u struci, dok su zanatska zanimanja koja su nekada bila manje cijenjena danas među traženijima. Tržište rada tako šalje jasnu poruku – diploma sama po sebi više nije garancija zaposlenja, dok određene vještine postaju sve vrijednije.
Otvorena pitanja
Najveće pitanje za budućnost nije samo koliko ljudi će biti bez posla, nego ko će raditi poslove koji su neophodni za funkcionisanje društva. Ako se nastavi trend odlaska mladih i kvalifikovanih radnika, BiH bi se u narednim godinama mogla suočiti s ozbiljnim manjkom radne snage.
Jer problem više nije samo nezaposlenost. Problem je pitanje ko će graditi, liječiti, popravljati i proizvoditi kada najpotrebnijih radnika bude sve manje.
