Računica poljoprivrednika: Za hektar pšenice treba 2.200 KM

28.10.2026. | 21:13 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Jesenja sjetva strnih žita u Republici Srpskoj obavljena je na oko 60 odsto planiranih površina, a poljoprivrednicima posao otežavaju nedostatak vlage u zemljištu te poskupljenje goriva i mineralnih đubriva, zbog čega rastu i troškovi proizvodnje.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, ovogodišnja jesenja sjetva planirana je na oko 60.000 hektara, nešto manje nego lani, na šta utiču cijene repromaterijala i vremenski uslovi.

Pšenica, kao najzastupljenija kultura, trebalo bi da bude zasijana na oko 39.000 hektara, a slijede ječam, zob, tritikale, raž i uljana repica.

Suša usporava jesenju sjetvu

Iz Ministarstva su naveli da se sjetva ne odvija istim tempom na svim područjima, prvenstveno zbog različitog stanja zemljišta i količine padavina. Nakon dugotrajne suše, nedavne padavine popravile su stanje zemljišta i olakšale pripremu parcela na kojima sjetva još nije obavljena.

Ipak, na pojedinim područjima radovi kasne, a poljoprivrednici upozoravaju da su uslovi za proizvodnju sve nepovoljniji.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, izjavio je prije nekoliko dana za “Nezavisne novine” da nedostatak vlage na pojedinim parcelama gotovo onemogućava pripremu zemljišta za jesenju sjetvu.

“Značajno je poskupjelo gorivo, a došlo je i do poskupljenja mineralnih đubriva, kod pojedinih vrsta i do 25 odsto u odnosu na prošlu godinu. Cijena sjemena neznatno je porasla, a kod nekih dobavljača određene sorte zadržale su prošlogodišnju cijenu”, rekao je Marinković.

Dodao je da je tamo gdje je obrada zemljišta moguća potrebno više prohoda mehanizacije, što dodatno povećava troškove sjetve.

Za hektar pšenice potrebno izdvojiti 2.200 KM

Koliko je proizvodnja poskupjela, ukazuje i računica poljoprivrednika iz Semberije, koji upozoravaju da će za zasijavanje jednog hektara pšenice ove godine morati izdvojiti znatno više novca.

“Koštaće me sjetva pšenice oko 2.200 KM po hektaru. Moja je zemlja pa ne plaćam zakup, kod koga je zemlja u zakup, onda na to treba dodati još 250 do 500 maraka po hektaru”, navodi Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice.

Prema njegovim riječima, cijena đubriva premašuje 120 KM za 100 kilograma, zbog čega pojedini ratari razmišljaju o tome da sjetvu obave bez đubrenja.

Dodatni problem predstavlja i povećana potrošnja goriva zbog nedostatka vlage u zemljištu, jer je za pripremu parcela potrebno više rada i prolazaka mehanizacije.

“Imamo oranje, tanjiranje, drljanje, sijanje, znači, da ne računamo mehanizaciju i troškove našeg rada, samo da izađemo da radimo, međutim uslovi su otežani zbog nedostatka vlage, što usporava radove, a potrošnja goriva narasla je duplo”, kaže Bakajlić.

Za đubrivo i sjeme potrebno izdvojiti sve više pšenice

Na rast troškova ukazao je i poljoprivrednik iz Janje Mustafa Gradaščević, koji je na društvenim mrežama objavio računicu troškova proizvodnje pšenice.

Prema njegovim navodima, ovogodišnji rod pšenice otkupljivan je po cijeni od oko 0,33 KM po kilogramu, dok litar dizela trenutno košta 3,70 KM.

“Dakle, litar dizela za 11 kg pšenice. Dalje, cijena 100 kg đubriva trenutno je 122 KM, odnosno, za 100 kg đubriva poljoprivrednik mora dati oko 370 kg pšenice. A cijena sjemenske pšenice trenutno iznosi 135 KM za 100 kg, pa poljoprivrednik za 100 kg sjemenske mora dati 400 kg merkantilne pšenice”, naveo je Gradaščević.

Istakao je da se navedena računica odnosi samo na troškove sjetve, kojima treba dodati proljećnu prihranu, zaštitu usjeva i druge troškove tokom proizvodnje.

U Zvorniku sjetva kasni dvije do tri sedmice

Da problemi nisu ograničeni samo na Semberiju, pokazuje i stanje na području Zvornika, gdje će jesenja sjetva kasniti dvije do tri sedmice zbog nedovoljnih količina padavina u septembru i oktobru.

Iz Gradske uprave Zvornik saopšteno je da bi sjetva mogla početi u prvoj polovini novembra.

Prema procjenama stručne službe Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti, merkantilnom ozimom pšenicom trebalo bi da bude zasijano 570 hektara, ječmom 80, zobi 10, a tritikalom 20 hektara. Uljana repica planirana je na dva hektara, dok bi djetelina i lucerka trebalo da budu zasijane na po 10 hektara, a travno-djetelinske smješe na pet hektara.

Podsticaj za pšenicu 500 KM po hektaru

Kada je riječ o snabdjevenosti tržišta, iz Ministarstva poljoprivrede navode da ima dovoljno repromaterijala, dok cijene sjemenskog materijala nisu znatnije mijenjane. Međutim, kod đubriva je zabilježeno poskupljenje od 20 do 40 odsto.

Poljoprivrednicima su na raspolaganju i podsticaji. Podrška za proizvodnju merkantilne pšenice iznosi 500 KM po hektaru, dok regresirano gorivo iznosi 0,8 KM po litru.

Za registrovana poljoprivredna gazdinstva obezbijeđeno je i regresirano dizel-gorivo za proljećne i jesenje radove, u količini od 100 litara po hektaru prijavljenih površina, u skladu sa propisanim uslovima.