Od objave nalaza koji su potvrdili da se opasne, tzv. vječne hemikalije već mjesecima slijevaju u podzemne vode nizvodno od Gospića, mještani ne piju vodu iz česme.
Čudne je boje i mirisa, kažu, a čuli su i šta im te otrovne hemikalije mogu napraviti organizmu, pa se ne usuđuju. Tako je i u kafićima; uz kafu rijetko ko traži i čašu vode, a u gotovo svim kesama iz prodavnica nalaze se flaše vode.
"Zabrinut sam za zdravlje svojih ukućana, ali ja već neko vrijeme ne pijem vodu iz pipe. Žao mi je vidjeti da se riskiraju životi, što nas, a što naših potomaka", kaže mladi Gospićanin koji se pridružio većini.
Ekocid koji će se osjetiti godinama
"Vodu ovdje ne kupujemo, ima jako čudnu boju i miris", kaže za Index i Željka iz Zagreba, koja već godinama na ljetovanje dolazi u rodnu Liku te je zaprepaštena svime što je objavljeno posljednjih dana. "Ovaj ekocid koji se dogodio je katastrofa za Liku. Ovo se možda neće osjetiti sada, ali će se osjetiti za 15-20 godina kada će ljudi početi obolijevati, a onda ćemo se zapitati zbog čega."
Podsjetimo, prošle sedmice objavljeni su nalazi koje je zatražio USKOK u sklopu istrage protiv preduzetnika koji su od 2019. u Gospiću nezakonito zakopavali ogromne količine opasnog otpada iz Italije i Slovenije, kao i medicinskog otpada iz hrvatskih bolnica.
Analiza napravljena još 2024. pokazala je kako su PFAS spojevi, otrovne hemikalije iz otpada, prodrli do podzemnih voda, koje onda odlaze u vodovodne cijevi i kuće građana. Nalazi su bili očekivani, kažu iz Inicijative Gospić je naš dom, koja već mjesecima upozorava na ovaj problem i koja je pritiskala vlasti da objave te nalaze.
Sanacija još nije pokrenuta
Od početka istrage u februaru 2025. tražili su hitnu sanaciju otpada, što isprva nije bilo moguće jer je lokacija na Bilajskoj 50, na kojoj se zakopavao otpad, bila mjesto istrage. Kada je zabrana konačno ukinuta u oktobru prošle godine, Gospićani su se nadali da će se nešto napokon pokrenuti, ali to se nije dogodilo ni do danas.
"Mi smo ih od početka upozoravali da je zdravlje ljudi prioritet i da se treba barem privremeno zaštititi to područje", kaže Dujo Došen iz Inicijative. "DORH je u listopadu ukinuo zaštitu lokacije, a u posljednjih 10 mjeseci pripremljena je dokumentacija za tek 10 posto otpada, dok se za ostatak otpada koji je najopasniji nije ništa poduzelo. Tek 20. rujna trebala bi biti spremna tehnička dokumentacija za ostatak otpada."
Ministarstvo sada tvrdi kako se obratilo na 62 adrese širom Evrope, ali da i dalje nije pronađeno adekvatno mjesto na koje bi se ovaj opasni otpad prebacio. Iz Inicijative tvrde da je to trebalo učiniti mnogo ranije.
"Trebalo je prvo zaštititi građane"