"Prvi tom posvećen je odnosu Nezavisne Države Hrvatske prema srpskom narodu, dok drugi obrađuje komunističku ideologiju i odnos komunističkog pokreta prema Srbima", pojasnio je dr Mišina, napominjući da je u pitanju višegodišnji istraživački rad.
"Posebno me je zanimalo proučavanje ideologija koje su uticale na stradanje srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, kao i odnos ustaškog i komunističkog pokreta prema Srbima", kazao je autor ukazujući na značaj istorijskih dokumenata.
"Istorija Jugoslavije u vrijeme Josipa Broza Tita, prema mom tumačenju, pokazuje da je Tito politički ojačao pozicije koje je zastupao Ante Pavelić. Kada je riječ o odnosu komunista prema srpskom narodu, ukazao bih i na određene istorijske događaje - poput zasjedanja AVNOJ-a, na kome nije bilo zvaničnog predstavnika Srbije u onom obliku u kojem su bile predstavljene pojedine druge federalne jedinice", kazao je Đurić Mišina.
U političkom diskursu komunističkog rukovodstva, Srbi su, prema ovom tumačenju, često označavani kao odgovorni za stradanje nesrpskog stanovništva u Jugoslaviji, uz zahtjeve da snose posljedice, što traži pažljivo istorijsko razmatranje i oslanjanje na izvornu dokumentaciju.