Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini oštro je odgovorila profesoru Milanu Blagojeviću nakon što je javno postavio šest pitanja o ruskoj politici prema BiH, Vijeću za implementaciju mira i bonskim ovlaštenjima. "Zaista, jedna budala može postaviti toliko pitanja da ni hiljade mudraca ne mogu odgovoriti", objavila je Ambasada.
O slučaju je na svom blogu pisao Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, nakon što je Milan Blagojević, bivši savjetnik Željke Cvijanović i sadašnji nosilac liste Srpske demokratske stranke (SDS) za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Izbornoj jedinici 1, putem portala BN televizije postavio pitanja ruskom ambasadoru Igoru Kalabuhovu.
Pitanja su se odnosila na ranije diplomatske poteze Rusije, bonska ovlaštenja te djelovanje Vijeća za implementaciju mira (PIC).
"Zaista, jedna budala može postaviti toliko pitanja da ni hiljade mudraca ne mogu odgovoriti", objavila je Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini na svojoj zvaničnoj stranici.
Šest pitanja Milana Blagojevića
Povod za reakciju Ambasade Rusije bilo je šest pitanja koja je Milan Blagojević postavio nakon što se ruska ambasada prethodno osvrnula na izjavu njemačkog ambasadora u BiH.
Prema prenesenoj izjavi, njemački ambasador kazao je da visoki predstavnik može biti imenovan samo konsenzusom u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira.
Ambasada Rusije takav stav nazvala je licemjernim, pitajući zbog čega predstavnik Njemačke nije isto postupio 2021. godine, kada nije postojao konsenzus unutar PIC-a o imenovanju Christiana Schmidta.
Blagojević je naveo da je takvo pitanje ruske ambasade opravdano s etičkog stanovišta, ali je potom postavio šest pitanja o ranijem djelovanju same Rusije.
Prvo je upitao zbog čega je Rusija 1995. godine u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija prihvatila uspostavljanje PIC-a i njegovog Upravnog odbora te zbog čega je pristala biti članica tog tijela, za koje Blagojević tvrdi da nema osnov u Dejtonskom mirovnom sporazumu ni međunarodnom pravu.
Drugo pitanje odnosilo se na period od 1995. do 2021. godine, tokom kojeg je Rusija učestvovala u radu PIC-a i glasala o imenovanju visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Blagojević je zatim pitao zbog čega je Rusija u decembru 1997. godine u Bonu podržala zaključke kojima su visokom predstavniku data široka ovlaštenja za nametanje odluka i zakona.
Prema njegovom stavu, tim odlukama Bosna i Hercegovina pretvorena je u protektorat, čime su, kako tvrdi, povrijeđeni Povelja Ujedinjenih nacija i Ustav Bosne i Hercegovine.
U četvrtom pitanju Blagojević je zatražio odgovor zbog čega je Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta, kasnije podržala takav okvir djelovanja visokog predstavnika.
Tvrdi da su bonskim ovlaštenjima povrijeđena načela državnog suvereniteta i zabrane uspostavljanja protektorata nad državom članicom Ujedinjenih nacija.
Peto pitanje odnosilo se na to zbog čega Rusija nikada nije pokrenula postupak pred Međunarodnim sudom pravde niti ovu temu otvorila pred Generalnom skupštinom UN-a ili Vijećem sigurnosti UN-a.
Na kraju je Blagojević pitao hoće li Moskva takav postupak pokrenuti u budućnosti.
"Hoće li to Rusija učiniti makar u narednom periodu, umjesto što se jalovo nadgornjava s njemačkim ambasadorom?", zaključio je dr. Milan Blagojević.
Profesor Milan Blagojević jutros se javio redakciji „Slobodne Bosne“ te odgovorio na izrečene optužbe i uvrede od strane Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.
- Moj odgovor pokvarenjacima iz Ambasade Rusije u Sarajevu.
Da nisu pokvarenjaci, kao što jesu, iz Ambasade Rusije u Sarajevu bi odgovorili na moje pitanje zašto je Rusija decenijama učestvovala u kolonijalnom protivpravnom upravljanju Bosnom i Hercegovinom, od Dejtonskog sporazuma do 2021. godine, lažući Srbe i Republiku Srpsku da ih tobož brani.
Kako nemaju odgovora na tu istinu, pokvarenjaci iz ruske ambasade pribjegavaju najprizemnijem rječniku kojim vrijeđaju čovjeka, nazivajući ga ludim, čime ne govore o meni, već samo o sebi, svojoj zlobi i pokvarenosti koja zaslužuje prezir, poručio je profesor Blagojević.
(SB)
