Odgovornost države
"Presuda ima historijski značaj jer je ovo prvi put da Međunarodni sud pravde direktno utvrdi odgovornost jedne države.Do sada smo imali situaciju da, barem kada je riječ o postupku Bosne i Hercegovine protiv Srbije, nije došlo do utvrđivanja direktne odgovornosti, već je Srbija osuđena za nesprečavanje genocida", kazao je Ganić.
Prema njegovim riječima, odluka je značajna i zbog toga što potvrđuje mogućnost utvrđivanja odgovornosti države za samo počinjenje genocida u postupku pred Međunarodnim sudom pravde, koji odlučuje o sporovima između država, a ne o individualnoj krivičnoj odgovornosti.
Posebno je ukazao na promjene u pristupu dokazivanju genocidne namjere, koja predstavlja jedan od ključnih elemenata pravne kvalifikacije genocida.Kako je pojasnio, nova presuda prihvata mogućnost istovremenog postojanja različitih namjera, odnosno da namjera počinjenja nekog drugog zločina ne mora isključivati genocidnu namjeru.
"Novina je u ovom slučaju da postojanje namjere za izvršenje nekog drugog krivičnog djela, nekog drugog zločina ili neke druge radnje ne isključuje genocidnu namjeru.
Namjera da se etnički očisti neki prostor ne isključuje i namjeru da se u isto vrijeme izvrši genocid", istaknuo je Ganić.Pojasnio je da se na taj način otvara mogućnost razmatranja konkurentnih ili kumulativnih namjera prilikom ocjene dokaza.
"Sada možemo govoriti o konkurentskim motivima. Može u isto vrijeme postojati i namjera da se etnički očisti neki prostor i da se izvrši genocid", naveo je on.
Najvažniji element
Prema njegovoj ocjeni, upravo je to jedan od najvažnijih elemenata nove presude, jer bi takav pristup mogao olakšati dokazivanje genocidne namjere u budućim predmetima.
Govoreći o mogućnosti da bi Međunarodni sud pravde, da je prilikom odlučivanja o tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije 2007. godine primijenio pristup iz najnovije presude, donio drukčije zaključke, Ganić je upozorio na značajne razlike između ta dva predmeta.
Istaknuo je da ne može dati kategoričan odgovor na to pitanje, imajući u vidu različite okolnosti u kojima su zločini počinjeni i pitanje njihove pripisivosti državama."Ne bih mogao dati tačan, konkretan odgovor jer je u ovom slučaju država Mijanmar, praktično putem svoje vojske, policije i svojih oružanih organa, vršila te zločine nad Rohinjama, što se, naprimjer, nije moglo na isti način reći za Srbiju, jer je Srbija bila susjedna zemlja Bosni i Hercegovini", pojasnio je Ganić.
Naglasio je da je u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije već bilo utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid, dok je ključno pitanje predstavljala odgovornost Srbije za njegovo izvršenje.
"Nije bilo sporno da je u Srebrenici izvršen genocid. Sporno je bilo da li ga je Srbija izvršila", kazao je Ganić.