Na prodaju rezidencija čiju je kulu Galilej koristio za posmatranje zvijezda

Naučnik je početkom 17. vijeka živio u neposrednoj blizini, a na samoj nekretnini, koja se nalazi u prestižnom dijelu Firence u četvrti Oltrarno, nedaleko od mosta Ponte Vekijo, postavljena je ploča sa natpisom: "Iz ove kuće Galileo Galilej, posmatrajući kretanje zvijezda, zaključio je da se Zemlja kreće", navedeno je na sajtu "Lionard Luxury Real Estate".

Objekat, kako navode, raspolaže sa oko 642 kvadratna metra unutrašnjeg prostora, privatnim vrtom od 330 kvadratnih metara, kao i dvije terase u okviru kule, od kojih jedna pruža panoramski pogled od 360 stepeni na grad, od katedrale Duomo do Forte Belvedere, u blizini poznatih vrtova Bardini i Boboli.

Nekretnina je u vlasništvu američkog preduzetnika, koji ju je sa suprugom kupio kao porodičnu rezidenciju u Firenci, a kako prenosi Tanjug, u planu je preseljenje bliže djeci koja studiraju u inostranstvu, pa je objekat sada stavljen na tržište po cijeni od 12,5 miliona evra.

Rezidencija nudi prostrane, svijetle enterijere prilagođene savremenom načinu života, raspoređene na tri sprata povezana liftom, uz očuvanje istorijskog karaktera i naglašenu privatnost i mir.

U prizemlju, koji ima direktan izlaz u vrt, nalaze se dnevni boravak, teretana i kuhinja koja se otvara ka velikoj verandi zamišljenoj kao prostor za boravak na otvorenom.

Na prvom spratu nalaze se prostrani salon sa kaminom, povezani prostori za prijem gostiju, trpezarija i dvospratna kuhinja sa dijelom za doručak, ostavom i vešerajem.

Drugi sprat obuhvata master apartman sa dvije kupatilske jedinice, svaka sa predprostorom, kao i privatnu radnu sobu.

Vrt predstavlja mirnu oazu u centru grada i može da primi do 120 gostiju.

Galileo Galilej rođen je 1564. godine u plemićkoj porodici a svoje osnovno obrazovanje stekao je u manastiru Valombroza pored Firence.

Od 1581 do 1585. godine je studirao na univerzitetu u Pizi, na kraju je napustio univerzitet bez stečene diplome i nekoliko godina držao privatne časove u Firenci i Sijeni.

Njegovi roditelji željeli su da im sin postane doktor ali je Galileo svoj životni poziv vidio u pronalaženju istina koje će obogatiti ljudsko znanje i ispostaviće se postaviti temenje modernoj mehanici i fizici.

Ta će odluka proslaviti njegovo ime, ali mu donijeti i mnogo nevolja. 

Još kao mladić, Galilej je pokazivao sjajne sposobnosti, ali uprkos naučnom napretku, Galileov prvi posao bio je učitelј umjetnosti.

Nije se dugo zadržao na ovom poslu, ubrzo su primjećene njegove naučne i matematičke sposobnosti i 1589. godine, sa samo 25 godina, dobio je katedru za matematiku na Univerzitetu u Pizi.

Bio je vrlo cijenjen i po svemu sudeći činilo se da će mu život biti posut ružama, ali to nije bilo suđeno ovom velikom naučniku i čovjeku.

Galileo je postao slavan još i prije njegovog profesorskog zvanja, još u doba svojih studentskih dana.

Dok je jednog dana sjedio u mjesnoj katedrali njegovu pažnju privuklo je njihanje lustera.

Naime on je koristeći svoje otkucaje srca kao vremensku odrednicu, primijetio da je lusteru potrebno potpuno isto vrijeme da napravi zamah, ma koliko da je luk kojim se njihao bio dugačak. To ga je navelo na eksperimente sa njihanjem tegova.

On je u eksperimentu koristio dva klatna iste dužine, jedno je zaljuljao jače jedno slabije, rezultat koji je dobio potvrdio je njegove sumnje - i jednom i drugom klatnu je bilo potrebno isto vrijeme da napravi zamah. Kao rezultat ovog otkrića izumljen je časovnik sa klatnom.

Godine 1592. Galileo je postao profesor matematike u Padovi i u to vrijeme izumio je termoskop tzv. "Galilejev termometar" (instrument za mjerenje temperature), te tada se već moglo pretpostaviti da će postati jedna od najslavnijih osoba svog doba. Ime mu je bilo poznato po cijeloj Evropi i čitave gomile ljudi hrlile su na njegova predavanja iz prirodne filozofije.

Godine 1608. holandski optičar Hans Liperši je izumio durbin, a godinu dana nakon toga istu je spravu izgradio i Galileo.

Naime, Galileo je iskoristio otkriće holanskog kolege, adaptirao ga i dosjetio se da njime posmatra noćno nebo.

Na samom početku, ovakav durbin mogao je uveličati sliku najviše tri puta, međutim, poslije Galileovih adaptacija uz dodavanje staklenog sočiva, nastao je prvi pravi teleskop koji je mogao uveličati posmatrane objekte za oko trideset puta.

Usmjerivši teleskop prema zvjezdanom nebu promatrao je i planine na Mjesecu i otkrio četiri velika Jupiterova satelita i spoznao da se Zemlja okreće oko Sunca.

Galileovo otkriće bilo je u suprotnosti sa vjerskim uvjerenjima tog doba. Kad je napisao knjigu sa svojim postavkama bio je izveden pred svemoćnu inkviziciju i optužen kao jeretik.

Galileo Galilej je dosta hrabro branio svoje mišljenje i odgovarao na pitanja kojima su ga obasipale sudije, braneći svoj stav po svaku cijenu.

Na kraju Galileo biva osuđen na kućni pritvor. Postoje tvrdnje da je Galileo po presudi izrekao onu čuvenu rečenicu "Ipak se okreće!", međutim ova legendarna izjava više je stvar legende, nego istine, i svakako nedokaziva.

U kućnom pritvoru, sa ograničenom društvenom komunikacijom, Galileo je nesmetano nastavio svoja istraživanja.

Iako su njegove ideje na kraju pobijedile, Galileo je za nauku platio visoku cijenu: poslednjih osam godina svog života proveo je u kućnom pritvoru, a Katolička crkva je zabranila objavlјivanje svega što je napisao.

Pred kraj života, u posljednjim godinama zatočeništva Galileo Galilej je počeo da sve vise gubi vid, da bi na kraju i potpuno oslijepio, ali su ga i onda posjećivali mnogi veliki umovi tog doba među kojima i engleski pjesnik Džon Milton.

Galilej je preminuo 1642 godine. Crkva nije dozvolila da bude sahranjen u bazilici Santa Kroče kraj grobnice svoga oca i svojih predaka jer je bio osuđeni jeretik.

Tek je 1737. godine njegovo tijelo je premješteno na prvobitno zamišljenu lokaciju u Firenci, gdje mu je podignut i spomenik.