Prodaje se Kabala: Nekada pripadala JNA, danas vrijedi milione (VIDEO)
Riječ je o tvrđavi Kabala, smještenoj na obali poluostrva Luštica, na samom ulazu u zaliv.
Kako se navodi u oglasu agencije „Dream Estates Montenegro“, koja posluje u okviru međunarodne grupacije „Savills“, ova nekretnina se prodaje po cijeni od pet miliona evra. U ponudi je zemljište, projekti i ruševine ukupne površine 23.539 kvadrata, prenose Vijesti.
Fort Kabala izgrađena je krajem 19. vijeka, između 1895. i 1897. godine, kao dio austrougarskog odbrambenog sistema na Jadranu. Njena uloga bila je da štiti strateški morski prolaz u Bokokotorski zaliv.
Sa uzdignute pozicije tvrđava pruža panoramski pogled na hrvatsku obalu i poluostrvo Prevlaka na zapadu, kao i na Igalo, Herceg Novi i crnogorsku rivijeru na istoku.
Tvrđava je građena od kamena, cigle i betona, ojačanog metalnim konstrukcijama. Ima dva glavna nivoa:
Okružena je zaštitnim zidom i suvim šancem, što je čini tipičnim primjerom kasnog austrougarskog vojnog inženjerstva.
U vrijeme Austro-Ugarske bila je naoružana baterijom od četiri merzera kalibra 210 mm i četiri topa kalibra 150 mm.
U oglasu se ističe da tvrđava ima veliki investicioni potencijal. Prema planskim dokumentima, moguće je razvijati različite turističke sadržaje:
Zahvaljujući poziciji iznad mora, lokacija je idealna za projekte koji spajaju luksuz, istoriju i prirodu.
U Upravi za zaštitu kulturnih dobara nezvanično je potvrđeno da su upoznati sa oglasom. Najavljeno je da će o tome biti obaviještena Nacionalna komisija za UNESCO i Vlada Crne Gore, kako bi država eventualno pokušala da vrati tvrđavu u svoje vlasništvo i adekvatno je zaštiti.
Prema katastarskim podacima, parcela na kojoj se nalazi tvrđava vodi se kao „neoplodno zemljište“, bez upisanih objekata.
Kao vlasnik je upisana kompanija „Norex Management Montenegro“, čiji je osnivač firma „Janov White Sea Investment S.A.“ iz Paname.
Tvrđava Kabala dio je šireg sistema „Primorska tvrđava Boka“, koji predstavlja značajno kulturno-istorijsko nasljeđe više evropskih država.
Nakon raspada Austro-Ugarske, ove tvrđave su decenijama bile u vojnoj funkciji i korišćene su kao dio imovine bivše JNA.
Tek 2005. godine, kroz Fond za reformu sistema odbrane državne zajednice Srbija i Crna Gora, proglašene su viškom i prodate privatnim kupcima, često po relativno niskim cijenama.
Prodaja vojnih objekata iz tog perioda izazivala je brojne kontroverze. Mnoge tvrđave završile su u rukama privatnih firmi koje su kasnije dovođene u vezu sa različitim poslovnim i političkim strukturama.
Sličan slučaj bio je i sa tvrđavom Arza, koja je prije nekoliko godina takođe ponuđena na prodaju, što je izazvalo burne reakcije javnosti.
Iako ima veliki istorijski značaj, Fort Kabala i dalje nema status pojedinačnog kulturnog dobra u Crnoj Gori.
To znači da je, uprkos svojoj vrijednosti, pravno nezaštićena i prepuštena tržištu i interesima investitora.
Dok jedni ovu prodaju vide kao priliku za razvoj turizma i ulaganja, drugi upozoravaju da bi država trebalo da zaštiti ovakve objekte i sačuva ih kao dio kulturnog nasljeđa.
Fort Kabala tako ostaje simbol dileme između tržišta i očuvanja istorije – i pitanje šta će od toga na kraju prevagnuti.