Samit NATO-a u Ankari mogao bi biti jedan od najvažnijih od završetka Hladnog rata. Rat u Ukrajini, sukob na Bliskom istoku i sve veće razlike između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih saveznika otvaraju pitanje kako će izgledati NATO u godinama koje dolaze.
Nastavak pritiska
Posebnu pažnju privukao je susret američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan). Prema pisanju „The New York Timesa“, Tramp je spreman omogućiti povratak Turske u program borbenih aviona F-35, iz kojeg je Ankara isključena nakon kupovine ruskog sistema S-400. Takav potez izazvao je protivljenje Izraela i dijela američkih saveznika.
Istovremeno, Tramp nastavlja pritiskati evropske članice NATO-a da preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost. Prema navodima američkih medija, razmatrao je mogućnost povlačenja čak trećine američkih vojnika iz Evrope, dok Pentagon provodi reviziju američkog vojnog prisustva na kontinentu.
Analitičar Osman Softić smatra da se iza tih poteza krije mnogo šira promjena američke strategije.
- Administracija Donalda Trampa ima potpuno drugačiji pristup NATO savezu. Amerikanci žele redefinisati svoju globalnu ulogu i sve više pažnje usmjeravaju prema zapadnoj hemisferi – ocjenjuje Softić.
Prema njegovim riječima, SAD neće potpuno napustiti Evropu, ali je jasno da žele smanjiti vojno prisustvo i veći dio tereta prepustiti evropskim saveznicima.
Softić: SAD će smanjiti vojno prisustvo. Screenshot
Položaj Turske
Jedna od ključnih tema samita bit će i položaj Turske unutar Saveza. Iako posjeduje drugu najveću vojsku u NATO-u, Ankara godinama ima ozbiljna neslaganja sa saveznicima zbog Sirije, odnosa prema Kurdima, kupovine ruskog sistema S-400, ali i politike prema istočnom Mediteranu i Izraelu.
- Turska smatra da njena percepcija prijetnji nije ista kao percepcija evropskih članica NATO-a. Upravo zbog toga postoje ozbiljna mimoilaženja između Ankare i pojedinih saveznika – ističe Softić.
Na samitu se očekuje potvrda daljeg povećanja izdvajanja za odbranu, uz plan da članice dugoročno ulažu do pet posto bruto domaćeg proizvoda. Dio tog novca, smatra Softić, vjerovatno će biti usmjeren u infrastrukturu poput puteva, mostova i željeznica koje mogu imati i vojnu namjenu. Također se očekuje potvrda novog paketa vojne pomoći Ukrajini.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je značajno što proširenje NATO-a neće biti među glavnim temama sastanka.
Okolnosti ne idu u prilog BiH
Softić smatra da trenutne okolnosti ne idu u prilog bh. ambicijama za članstvo.
- Bosna i Hercegovina je duboko podijeljena kada je riječ o NATO-u. Uz unutrašnje političke blokade, promijenila se i međunarodna situacija. Evropa razvija vlastite odbrambene kapacitete, dok Amerika redefiniše svoju ulogu. To nisu okolnosti koje ubrzavaju proširenje Saveza – smatra on.
NATO će opstati
Prema njegovoj ocjeni, NATO će opstati, ali će se njegova uloga vjerovatno mijenjati.
- Prijetnje više nisu iste kao u vrijeme Hladnog rata, niti članice Saveza imaju identičnu percepciju sigurnosnih izazova. Zbog toga će NATO morati redefinisati svoju buduću ulogu – zaključuje Softić.
