Prijeti im potop, grade gigantsku utvrdu dugačku 575 kilometara: 'Zaštitit ćemo 50 milijuna ljudi'

Indonezija razrađuje plan izgradnje golemog morskog zida koji bi se protezao približno 575 kilometara duž sjeverne obale otoka Jave, jednog od najnaseljenijih otoka na svijetu. Projekt bi trebao pomoći u zaštiti obalnih gradova, luka, industrijskih zona i poljoprivrednih površina od poplava, plime i oseke te posljedica slijeganja tla.

Prema izvještaju Reutersa iz juna 2025. godine, tadašnja procjena vrijednosti projekta iznosila je oko 80 milijardi dolara, a njegova realizacija mogla bi potrajati do 20 godina. Indonezijske vlasti u međuvremenu su razradile plan trase duge približno 575 kilometara, podijeljene na 15 dionica, ali projekt je još u fazi pripreme.

Riječ je o jednom od najambicioznijih indonezijskih infrastrukturnih planova za prilagođavanje klimatskim promjenama. Vlada predsjednika Prabowa Subianta uvrstila ga je među nacionalne strateške prioritete, a zaštita obale trebala bi obuhvatiti područja izložena ponavljajućim poplavama i drugim obalnim rizicima.

„Ovo nije samo morski zid. Riječ je o zaštiti budućnosti ekonomije naše zemlje i naših ljudi“, izjavio je 19. maja indonezijski ministar za koordinaciju infrastrukture i regionalnog razvoja Agus Harimurti Yudhoyono, poznat kao AHY.

Razlog za zabrinutost nije samo rast globalnog nivoa mora. Naučnici upozoravaju da na pojedinim dijelovima Jave tlo tone toliko brzo da taj proces znatno povećava opasnost od poplava, čak i nezavisno od porasta nivoa okeana.

Istraživanje objavljeno 8. aprila 2026. godine u naučnom časopisu Science Advances, koje je predstavila Columbia Climate School, pokazalo je da slijeganje tla nadmašuje utjecaj porasta nivoa mora duž gotovo cijele sjeverne obale Jave. Analiza satelitskih radarskih podataka pokazala je da se pojedini dijelovi otoka spuštaju brzinom do 1,5 metara po deceniji. Među ugroženim područjima nalaze se Jakarta, Cirebon, Semarang i Surabaya, iako brzina slijeganja nije jednaka na svim lokacijama.

Prema procjenama istraživača, slijeganje tla moglo bi do 2050. godine doprinositi čak 85 posto relativnog porasta nivoa mora na pojedinim dijelovima obale. Više od 75 posto obalne linije Jave moglo bi se u narednih 25 godina suočiti s rizikom od poplava u kojem će slijeganje tla imati dominantnu ulogu.

Jedan od ključnih uzroka ovog problema jeste intenzivno crpljenje podzemnih voda, posebno u urbanim područjima. Dodatni faktori uključuju korištenje vode u poljoprivredi i industriji, kao i prirodno zbijanje sedimenata u riječnim deltama.

To znači da zaštita od mora sama po sebi neće riješiti sve probleme. Uz izgradnju infrastrukture bit će potrebno upravljati korištenjem podzemnih voda i smanjiti uzroke slijeganja tla.