Evro se početkom tjedna spustio na oko 1,12 dolara, najnižu vrijednost od početka 2025. Od početka ove godine prema dolaru je oslabio oko pet odsto.
Na pad evropske valute utiče više faktora od visokih cijena energenata i kretanja kamatnih stopa do očekivanja povezanih s američkim Federalnim rezervama. No posljednjih dana u središtu pažnje našla se Francuska.
“Investitori se pripremaju za veći fiskalni rizik“, kaže Ricardo Amaro iz Oxford Economicsa.
Investitori posljednjih dana intenzivnije prodaju francuske državne obveznice, a prinos na desetogodišnje obveznice nakratko je dostigao pet odsto. Time rastu troškovi zaduživanja Francuske, ali i nervoza na tržištima.
Francuska već godinama ima problema s javnim finansijama. Od dolaska Emmanuela Makrona na vlast 2017. javni dug povećan je za više od bilion evra i sada iznosi gotovo 118 odsto BDP-a. Budžetski deficit godinama premašuje pet odsto BDP-a.
Dio kapitala seli iz Francuske u Njemačku
Investitori zbog toga dio kapitala sele u sigurnije njemačke državne obveznice. Razlika između prinosa na francuske i njemačke desetogodišnje obveznice dosegnula je najvišu razinu od dužničke krize evrozone početkom prošle decenije.
Takav razvoj događaja ponovno je otvorio pitanje hoće li Evropska centralna banka morati intervenisati ako nervoza preraste u ozbiljniju tržišnu krizu.
