Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine potvrđuju prinos od 6,5 posto na majske obveznice u Londonu. U prvobitnom budžetu za 2026. za otplatu javnog duga planirano je oko 1,6 milijardi KM, odnosno 21,6 posto budžeta.
Kako se isplate stotine miliona maraka za projekte koji nisu završeni i koliko budžet može podnijeti sve skuplje zaduživanje? O tim pitanjima Kresojević je razgovarao s urednikom i voditeljem Milanom Subotićem u emisiji Blic Ekspertiza. Ocijenio je da propisi velikim kompanijama daju prednosti koje mali privrednici i građani nemaju, iako bi tržišna pravila trebala važiti jednako za sve.
Serdarov i koncesije: Za udio u Comsaru plaćeno 240 miliona KM
Kresojević je kao primjer naveo poslove ruskog investitora Rašida Serdarova. Prema njegovim riječima, na uloženih 8,5 miliona KM naplaćeno je 309 miliona KM. U objavljenom sažetku emisije nije prikazano kako je izračunat iznos ulaganja. Iznos koji je Kresojević naveo odnosi se na naplatu, dok bi za izračun neto dobiti trebalo utvrditi i troškove.
Dostupni podaci pokazuju koliko je plaćeno za pojedine poslove. Prema informacijama koje su objavile Nezavisne novine, Gas-RES je za preuzimanje 98,4 posto udjela u Comsar Energyju RS isplatio ukupno 240 miliona KM. Ta kompanija je 2013. dobila koncesije za eksploataciju uglja i izgradnju trećeg bloka termoelektrane u Ugljeviku, koji nije izgrađen. Prema podacima koje je Fokus prenio iz istraživanja Capitala, uz približno 70 miliona KM za projekat hidroelektrane Mrsovo i 2,5 miliona za hotel Comsar u Rudom, ukupna vrijednost tih otkupa iznosila je 312,5 miliona KM.
Kresojević je kao drugi primjer naveo investiciju u hali u banjalučkim Ramićima, za koju kaže da je propala zbog spore administracije i izostanka političke volje. U emisiji se raspravljalo i o tome zašto niska stopa poreza na dobit sama po sebi nije dovoljna da privuče investitore poput međunarodnih hotelskih lanaca.