Neposredno pred istek roka, 49.974 osobe iz inostranstva koje imaju državljanstvo BiH otvorile su korisnički nalog za prijavu. Od tog broja njih malo više od 31.000 ispunjava uslove, a ostali su bili u postupku obrade.
Prijavu za glasanje na ovim izborima imali su pravo podnijeti svi državljani BiH koji žive ili privremeno borave u inostranstvu, a koji žele glasati van Bosne i Hercegovine.
Nakon isteka roka CIK BiH će izvršiti obradu i potvrdu pristiglih prijava, nakon čega će biti objavljen konačan broj birača registrovanih za glasanje izvan Bosne i Hercegovine na opštim izborima koji se održavaju 4. oktobra ove godine.
Registrovanim biračima potom će biti dostavljen glasački materijal ili uputstva za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u skladu s odabranim načinom glasanja.
Kada je riječ o ranijim godinama, recimo, za izbore 2018. godine bila su prijavljena 76.682 birača iz inostranstva, a 2020. čak njih 130.000, da bi na izborima 2022. godine bilo prijavljeno 70.000 birača koji su imali pravo glasa van Bosne i Hercegovine.
Registracija birača za glasanje izvan BiH mala je uprkos tome što je Centralna izborna komisija BiH "realizovala edukacije i informisala birače" izvan Bosne i Hercegovine.
Članovi CIK-a edukaciju su vršili od 7. juna do 8. jula, a sve su radila četiri tima. Prvi tim, na čijem čelu je bio Vlado Rogić, edukovao je birače u Kanadi i Sjedinjenim Američkim državama, dok je drugi tim, na čijem čelu je bio Ahmet Šantić, edukovao i informisao birače u Velikoj Britaniji.
Treći tim, kojim je rukovodio Sead Arnautović, član CIK-a, vršio je edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok je četvrti tim na čijem čelu je bio ponovo Rogić, edukovao birače u Hrvatskoj i Sloveniji.
Zanimljivo, prilikom glasanja o ovoj odluci o edukaciji birača, Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, bila je protiv, ali nije željela javno da saopšti svoje razloge.
"Mislim da se, prije svega, radi o tome da naši ljudi koji žive u inostranstvu polako dižu ruke od Bosne i Hercegovine. Ovo je sasvim prirodan i očekivan proces i mislim da će na svim sljedećim izborima biti sve manje glasača iz inostranstva. Mnogi od tih ljudi godinama pa i decenijama živi u drugim zemljama i polako gube interesovanje za Bosnu. Ko ne vidi svoju budućnost u Bosni, sigurno će taj izborni dan provesti na produktivniji način, a ne gubeći vrijeme na odlazak u ambasadu, konzulat ili poštu da bi glasao", rekao je za "Nezavisne" Velizar Antić, politički analitičar.
Centralna izborna komisija BiH još ranije usvojila je odluku o zaključivanju centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 6. maja, 2026. godine u 24 časa, prema kojoj je u Centralni birački spisak upisano 3.414.364 birača.
Kada je riječ o biračkom spisku, svaki punoljetni državljanin BiH vađenjem lične karte upisuje se u Centralni birački spisak. Državljani BiH koji su u inostranstvu, ukoliko su se planirali prijaviti za glasanje iz inostranstva, bili su dužni podnijeti prijavu za glasanje izvan BiH na zvaničnoj internet stranici CIK-a putem portala "e-izbori". Uvođenjem tog portala značajno se smanjio broj manipulacija sa glasovima iz inostranstva, a dokaz tome je, recimo, da je za lokalne izbore bilo prijavljeno čak 130.000 birača, a samo dvije godine kasnije malo manje od 70.000.
