Tešanj je posljednjih godina postao jedan od najprepoznatljivijih privrednih centara u Bosni i Hercegovini, a snažan rast lokalnih kompanija počeo je prelaziti i administrativne granice ove općine. Firme šire poslovanje u susjedne sredine, zaposlenost raste, a sve više ljudi u Tešanj ne dolazi samo raditi – nego se ovdje i nastanjuje.
Dodatni impuls cijeloj regiji sada bi trebao dati Koridor 5C, koji Tešnju donosi ono što mu je, uprkos snažnoj privredi, dugo nedostajalo – direktnu vezu s mrežom autoputeva i velikim evropskim saobraćajnim pravcima.
O tome je za BiznisInfo.ba govorio Samir Brka, službenik za budžet Općine Tešanj, s kojim smo razgovarali tokom Reviconovog Međunarodnog kongresa javne uprave NEXUS u Neumu.
Brka kaže da je zaposlenost u Tešnju u posljednjih 12 godina porasla za oko 50 posto, dok je razvoj privrede doveo do toga da se u pojedinim segmentima već približava granicama prostora i kapaciteta same općine.
– Dosta toga je već dostiglo neki plafon – kazao je Brka govoreći o prostoru za daljnji rast zaposlenosti i poslovanja unutar samog Tešnja.
Zbog toga tešanjski kapital sve češće prelazi granice općine, a kompanije nove poslovne prilike i prostor za širenje pronalaze u susjednim sredinama.
Ljudi više ne dolaze samo raditi – ovdje ostaju živjeti
No, možda još zanimljiviji pokazatelj razvoja nije vidljiv samo u poslovnim zonama i fabrikama. Snažna privreda privlači stanovništvo iz okolnih sredina. Radnici iz drugih općina, kantona, pa čak i drugog entiteta svakodnevno dolaze na posao u Tešanj, ali dio njih odlučuje se ovdje i nastaniti.
– Dolaze na posao, ali dolaze i da žive u Tešnju. Iznajmljuju se stanovi, stambena gradnja raste – rekao nam je Brka.
To je posebno zanimljivo u vremenu kada se veliki broj lokalnih zajednica širom Bosne i Hercegovine suočava s odlaskom stanovništva i smanjenjem broja mladih.
Prema Brkinim riječima, Tešanj i dalje bilježi pozitivna demografska kretanja, a posebno se izdvaja po udjelu mlađeg stanovništva. On navodi da je Tešanj druga općina u Federaciji BiH po broju učenika osnovnih škola na 1.000 stanovnika, odmah iza sarajevske Općine Centar.
Istovremeno, Tešanj je tek 13. općina u FBiH po broju stanovnika, a oko 60. po površini, što dodatno pokazuje koliko je privredna i demografska aktivnost koncentrisana na relativno malom prostoru.
Privreda je počela prerastati granice Tešnja
Upravo nedostatak prostora jedan je od razloga zbog kojih se razvoj sve više prelijeva u susjedne općine. Tešanj, Doboj Jug i Usora u ekonomskom smislu već danas u velikoj mjeri funkcioniraju kao jedna cjelina. Poslovne zone i infrastruktura se nadovezuju, radnici svakodnevno prelaze iz jedne općine u drugu, a kapital ne poznaje administrativne granice. Brka smatra da to nije slabost Tešnja, već prilika za razvoj cijelog područja.
– Tešanj ne vrijedi ništa ako regija nije jaka, ako se ne može osloniti na komšije i susjede. To je velika dobit, što pokušavamo da se otvorimo i da više nema tih granica privrede Doboj Jug, Tešanj i Usora. Sva infrastruktura nam je isprepletena – kazao je.
